Tijekom posljednje četiri godine hrvatski gradovi za kulturu su ukupno izdvojili oko 1,22 milijarde eura, prosječni udio u proračunima kretao se oko 7 posto, a ukupno ih je 109  povećalo ulaganja, od čega 44 za više od 100 posto. Rekorder je Vis s respektabilnih 9285,45 posto dok je prema skupnom indeksu ulaganja, koji objedinjuje per capita iznose i udjele u proračunu, na vrhu  Petrinja.

Kultura, možemo tako reći, oblikuje način na koji društvo razumije sebe i svijet oko sebe. Njezin utjecaj vidi se u svakodnevnom životu; u tome što čitamo, gledamo, kako slavimo, pamtimo ili propitujemo stvarnost. Na lokalnoj razini ona se ostvaruje kroz knjižnice, kulturne centre, udruge, festivale i druge forme putem kojih građani sudjeluju u stvaranju i doživljavanju zajedničkog sadržaja.

Kako je to potvrdila naša analiza podataka Ministarstva financija, tijekom razdoblja od 2021. do 2024. godine, hrvatski gradovi za kulturu su ukupno izdvojili oko 1,22  milijarde eura, a trend povećanja kroz godine izgledao je ovako: 2021. gradovi su ukupno za kulturu  izdvojili 232.433.600 eura, 2022. – 257.770.800 eura, 2023.  – 359.497.100, a prošle godine 371.827.700 eura. Tijekom aktualnog mandata ukupno je 109 gradova povećalo izdvajanja za kulturu, od čega njih 85 za više od 50 posto, 44 grada izdvajanja je uvećalo za preko 100 posto, 18 gradova „skočilo“ je za 200 posto, a rekorder Vis za čak 9285,45 posto. I ovdje napominjemo kako Grad Zagreb ne uvrštavamo u rang-liste zbog njegove veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta, zbog čega se ne može u tom kontekstu uspoređivati s drugim hrvatskim gradovima, međutim spomenimo kako je ulaganje u ovaj sektor tijekom ove četiri godine raslo od 77,9 milijuna eura u 2021., 95,6 milijuna u 2022., 127 milijuna u 2023. do 127,7 milijuna u 2024. odnosno, ukupno je izdvojeno 428.251.064 eura.