Politika - Život Vijesti

SPAJANJE OPĆINA Mit ili stvarnost?

TTS • hr

Zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji pravna mogućnost zajedničkog obavljanja poslova dviju ili više jedinica postoji otprije, no tek od 2022. godine država počinje aktivno poticati takvu praksu, nakon što je ova problematika dobila svoje mjesto u nekoliko strateških dokumenata, i to na način da država osigurava financijsku pomoć.

Stručna istraživanja polaze od problema nejednake kvalitete javnih usluga koje su posljedica velikog broja jedinica lokalne samouprave, među kojima mnoge zbog manjka ljudi i novca mogu obavljati poslove tek djelomično ili ih uopće ne mogu obavljati (npr. komunalno redarstvo, dječji vrtić ili pripremu projekata za EU fondove). Stoga stručnjaci smatraju kako se ovaj problem može rješavati na dva načina: stvarnim ili funkcionalnim spajanjem. Funkcionalno spajanje zapravo podrazumijeva zajedničko obavljanje pojedinih poslova. Država osigurava financijsku pomoć (sufinanciranje stvarnih troškova) onim jedinicama koje imaju jedan od tri oblika dobrovoljnog funkcionalnog spajanja: zajedničkog  službenika, zajednički upravni odjel ili službu te zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu. Na takav način država plaća samo poslove koji se doista obavljaju, a poticaj ne zadire u samostalnost jedinica ni u dobrovoljnost suradnje.
U spajanjima je sudjelovalo 139 jedinica lokalne samouprave, što je 25 posto svih gradova i općina u Hrvatskoj, odnosno 62,6 posto od ciljanih 222 jedinica, koliko je postavljeno Nacionalnim planom opravka i otpornosti, te Nacionalnim planom razvoja javne uprave od 2022. do 2027. godine. Najviše uključenih po županijama imaju Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Istarska županija. Najmanje ih pak imaju Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija. U Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji nije realiziran nijedan postupak spajanja. Prema tome, cilj od 40 posto jedinica, koliko je postavljeno za županije, ostvarile su tri spomenute i Osječko-baranjska  dok sve ostale značajno zaostaju uključujući Požeško-slavonsku.
Za sva spajanja u tom je razdoblju isplaćeno ukupno 10,6 milijuna eura.
Prema našim saznanjima na području Požeško-slavonske županije jedina zajednička djelatnost za više jedinica lokalne samouprave je Turistička zajednica Zlatni Papuk koja djeluje na području općina Velika, Brestovac, Kaptol i Jakšić.

Tekst: Jelenko Topić

← Nazad