Prije 183 godine, 25.srpnja 1840. godine, u Požegi je rođen dr. med. Vatroslav Ignac Ognjen Karlo pl. Thaller, protomedicus – vrh. liječ. Hrvatske, sin Filipa i Anne, vj. 22.6.1864. u Osijeku (kateheta Knitl) s Terezijom (Riza) Pivacz. Rođen u Požegi gdje polazi pučku školu i četiri razreda gimnazije .Njegova je regimenta sudjelovala u čuvenoj bitci kod Custozze 24. lipnja 1866. Tu se Vatroslav razbolio od malarije te istupa 31. 12. 1868. godine iz vojne službe, da bi 3. 2. 1869. bio izabran začasnim fizikom županije požeške. Naredne godine imenovan je za gradskog fizika u Požegi, a od 19. 5. 1875. podžupanijskim liječnikom u Požegi. 1863. godine bio je u povjerenstvu za izgradnju željeznice. 1870. i 1887. predsjednik je Hrvatske čitaonice u Požegi. Imenovan je i sudskim liječnikom. Bio je utemeljiteljni član DVD Požega od 1874. godine, kao i član Upravnog odbora.
8. veljače 1876. godine u osobitom povjerenstvu za pripremne poslove za osnutak Ratarnice u Požegi. Za njegov doprinos, zalaganje i suradnju s Prvim radničko -obrtničkim društvom Požega, Skupština istog proglasila ga je za svog počasnog člana. Na godišnjoj skupštini Prve požeške štedionice veljače 1911. godine dr. Thaller je izabran za predsjednika dioničkog društva. Pored ovih položaja nije zaboravio niti obiteljsko gospodarstvo na preko 30 k.j. zemlje i vinograda. Među prvim je Požežanima koji su obnovili vinograde poslije peronospore. Vinograd se nalazio na brijegu Vranduku prema Vidovcima. Kao gradski fizik i zastupnik grada, a poslije i kao županijski liječnik, zalagao se za poboljšanje higijenskih prilika i osnutak gradske bolnice, što mu je i uspjelo. Iz 1886. godine datira i njegovo poznato djelo: “Preustrojstvo zdravstva i oskudica na liječnicih u Hrvatskoj i Slavoniji”. Tu je dao opširne prijedloge o učinkovitoj organizaciji zdravstva pa je uskoro i imenovan redovitim članom i podpredsjednikom Zemaljskog zdravstvenog vijeća. To mu je omogućilo da radi na novim propisima u zdravstvu, a u tu svrhu je boravio u Austriji, Ugarskoj i Češkoj, gdje je proučavao javnu higijenu, uređenje bolnica i kupališta. Pozitivna iskustva iz tih putovanja primjenjuje u Hrvatskoj. Za tako stečene zasluge odlikovan je 1899. viteškim križem reda Franje Josipa. Slijedeće godine u svojoj šezdesetoj godini života imenovan je zemaljskim vrhovnim liječnikom i u to doba pada njegova najuspješnija djelatnost. Pored donošenja zakona o zdravstvu, on je proširio i modernizirao bolnicu u Osijeku, potom je osnovao Bakteriološki zavod i položio kamen temeljac za novu zemaljsku bolnicu na Šalati u Zagrebu. Modernizirao je i Zavod u Stenjevcu. Po osnutku Zbora liječnika Hrvatske, Vatroslav je jedan od najistaknutijih njegovih članova i član časnog suda tog Zbora. Supruga Terezija je bila je u Požegi predsjednica Gospojinskog dobrotvornog društva Požega 1888.- 1893.
Umro je u Zagrebu 1916., a sahranjen u Požegi.
Izvor: Gradski muzej Požega
