U spomen dragom prijatelju, jednoj instituciji, legendarnom prevoditelju, velikanu hrvatske kulture, najslavnijem hrvatskom uredniku svih vremena sa silnom željom da postane i čaglinski brend.
Duboko poštovanje prema Zlatku Crnkoviću Čaglinskom, njegovom radu i postignutim rezultatima kao urednika, pisca i književnog prevoditelja prelazi u ponos jer je rođen nedaleko moje rodne kuće u Čaglinu. Volio je Čaglin, prekrasnu šumu Vrbovac s Galgama i rijeku Londžu s „ kupalištima“ zvanim Ritovi (čaglinski toponimi). Odgovarajući na pitanje Julijane Matanović o djetinjstvu, Zlatko je odgovorio: „Djetinjstvo koje sam proveo kod djeda i bake bitno me je obilježilo. Tu sam upio štokavski govor koji mi je mnogo pomogao u savladavanju književnog jezika. … Mislim da je djetinjstvo na selu općenito ljepše i bezbrižnije nego u gradu“… „U povijestima nacionalne književnosti veliki bi urednik trebao biti istaknut na isti način kao i klasik te književnosti. A kad kažem veliki urednik, to je isto kao i da kažem Zlatko Crnković.“ (Julijana Matanović, Đakovo 2004. godine). Julijana Matanović u ljeto 2009. godine upitala je Zlatka Crnkovića: … ali molim vas, nakon pe godina od objavljivanja knjižice posvećene vama i samo o vama (Đakovački susreti … Zbornik VI.) kažite nam jesu li vas Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, kao i nekoliko tribina vezanih uz pojedine obljetnice vašeg rada i života, ipak prisilili da se suočite s činjenicom da ste jedno od najvažnijih imena našeg književnog života?“ Zlatko je odgovorio: „Odgovor je pozitivan … Posebno me je iznenadio poziv iz mog rodnog mjesta Čaglina da se sastanem sa svojim prijateljima iz djetinjstva i mladosti i s nekadašnjim suigračima iz nogometnog kluba Omladinac“ …
Ivan Aralica (potonji akademik) također 2004. navodi „… ako kažeš da je Crnković jedan od trojice naših najvećih prevodilaca Velikanović, Tabak i on! Na posljednjem je mjestu samo zato što je u tom trojcu najmlađi…“
E ovdje bih malo stao i jako uzdahnuo i u sebi rekao: Bože, pa kome ja još moram obrazlagati, objašnjavati i uvjeravati da je Zlatko Crnković (uz prirodni biser Sovsko jezero) kulturno književni – biser Čaglina. Od ministarstva kulture i medija RH općina Čaglin ili županija žurno trebaju tražiti da se Zlatkova rodna kuća (kupi) u Čaglinu i također njegova radna soba (otkupi) u Zagrebu proglase kulturnim dobrom, baštinom i nastaviti dalje s upornim komuniciranjem rada i uspjeha, doći do osobnog brenda – Zlatka Crnkovića Čaglinskog.
Uporno ću dok budem mogao i trebao to činiti, pisati članke u svibnju i studenom, možda i u međuvremenu ako nađem zainteresirani portal ili novine za moje članke.
Do sada su od 11. 5. 2020. objavljena na portalima, računajući i ovaj, ukupno – 8 članaka.
Zlatko sve ovo naprijed rečeno svakako zaslužuje od svog Čaglina i Čaglinčana. U obrazloženju nagrade Iso Velikanović navedeno je … Zlatko je … trajno obilježio hrvatsku kulturu …
Manjak kompetencija, obilato i tvrdoglavo uporno koristim komuniciranje Zlatka Čaglinčanima, Požežanima, Hrvatskoj, a uspjelo mi je i šire ( „našima“ u Australiji, Norveškoj, Francuskoj, Slovačkoj, Češkoj, Njemačkoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Švedskoj, Švicarskoj…) koristeći knjigu “Čaglin, Zlatko Crnković Čaglinski i NK „Omladinac“ do kraja pedesetih godina 20. stoljeća.“
Knjiga je tiskana u osobnoj nakladi od 500 komada, a do sada je darovana, poklonjena s posvetom preko 400 komada (veće količine darovao sam jedinicama lokalne, regionalne uprave, nogometnom klubu Omladinac, te raznim ustanovama i društvima, udrugama). Ponekad pomislim da sam trebao tiskati u većoj nakladi.
Možda i preopširno, detaljnije sam zahvalu Čaglina prema životu, radu i uspjesima Zlatka Crnkovića oblikovao s prijedlozima u ova dva materijala:
• Idejni projekt – oblikovanje zahvalnosti … (Požega prosinca 2017.)
• U povodu devedesete godišnjice rođenja Zlatka Crnkovića – 11. svibnja 2021. predlažem općini Čaglin da u viziji razvoja turizma, kulture i povijesne baštine … iskoristi danu blagodat …
Na kraju ponavljam da je neophodno i žurno potrebno učiniti:
1. da Ministarstvo kulture i medija RH rodnu kuću u Čaglinu i radnu sobu (sadržaj) u Zagrebu proglasi kulturnom baštinom, kulturnim dobrom. Sredstvima EU fondova ili … rodnu kuću kupiti, a radnu sobu otkupiti od nasljednika Zlatkovog stana u Zagrebu.
2. nastaviti s upornim komuniciranjem velikana hrvatske kulture Zlatka Crnkovića Čaglinskog, njegove vrijednosti i uspjehe pretvoriti u čaglinski brend.
Izvor: Stjepan Albert, Požega 2. studenoga 2022.
