ODRŽANA 21.SJEDNICA SAVJETA ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM U raspravi sudjelovali i županica Antonija Jozić te gradonačelnik Požege prof.dr.sc.Borislav Miličević

U Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj su sudjelovali i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić te gradonačelnik Požege prof.dr.sc.Borislav Miličević. Sjednicom je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a okupila je predstavnike Vlade Republike Hrvatske, slavonskih županija, gradova i općina te druge dionike regionalnog razvoja. U središtu rasprave bili su novi institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja, ulaganja u prometnu infrastrukturu te razvoj turizma kao pokretača gospodarskog i društvenog razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.
Na području pet slavonskih županija do rujna 2026. godine, kroz nacionalne i europske izvore, ugovoreni su projekti ukupne vrijednosti 5,54 milijarde eura, od čega je isplaćeno 3,57 milijardi eura. Od ukupnog iznosa, na projekte na području Požeško-slavonske županije odnosi se 499,83 milijuna eura.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako su tijekom proteklih godina ostvareni značajni pomaci koji su pridonijeli razvoju istoka Hrvatske. – Imamo niz velikih iskoraka koji su omogućili bolju infrastrukturu, poticaj gospodarstva i ulaganja koja zaista mijenjaju Slavoniju, Baranju i Srijem – poručio je Plenković.
Govoreći o dosadašnjem radu Savjeta, istaknuo je kako je održavanje sjednica u različitim gradovima i općinama omogućilo neposrednije sagledavanje razvojnih potreba pojedinih područja, naglasivši kako je Slavonija tijekom proteklih deset godina postala stvarni projektni prioritet Vlade Republike Hrvatske.
Jedna od središnjih tema sjednice bila su ulaganja u prometnu infrastrukturu. Od 2016. godine u cestovnu infrastrukturu na području Slavonije, Baranje i Srijema uloženo je više od 460 milijuna eura nacionalnih i europskih sredstava, a nastavljena je priprema i realizacija projekata usmjerenih na stvaranje kvalitetnije prometne povezanosti istoka Hrvatske.

O prometnoj povezanosti govorila je i županica Antonija Jozić, zahvalivši Vladi Republike Hrvatske na realizaciji brze ceste Požega-A3, na kojoj su radovi u tijeku, uključujući izgradnju tunela kroz Babju goru, dok je ugovor za čvor Požega sklopljen u veljači. Kao važne nastavke cestovnog povezivanja istaknula je brzu cestu Požega – Našice te obilaznicu Pakrac – Lipik s izlazom na autocestu A3.
Posebno se osvrnula na željezničku infrastrukturu i potrebu kvalitetnijeg povezivanja Požeško-slavonske županije sa Zagrebom i Osijekom. Putovanje vlakom iz Požege do Zagreba trenutačno traje oko četiri sata, a od posebne važnosti je obnova dionice Nova Kapela-Batrina – Okučani kojom se uključuje na željeznički pravac prema Zagrebu. U izgradnju drugog kolosjeka i obnovu postojećeg ide dionica do Novske, dio od Okučana do Novske je već obnovljen, dok je dionica od Nove Kapele-Batrine do Okučana još u fazi projektne dokumentacije. – Za našu je županiju važno nastaviti obnovu pruge od Okučana prema Novoj Kapeli-Batrini, kao i obnoviti prugu Čaglin – Našice. Ta je pruga naša veza prema Osijeku, a bez nje istočni dio županije nema željezničku vezu s većim središtima – istaknula je Jozić.
Gradonačelnik Miličević iskoristio je priliku za sudjelovanje u raspravi te zahvalio Vladi RH, premijeru Plenkoviću i resornim ministrima na dosadašnjoj pomoći i podršci projektima važnima za razvoj Požege. Također, prije sjednice Savjeta požeški je gradonačelnik preuzeo vrijedan ugovor za vodno gospodarstvo gradske tvrtke Tekije, čime se nastavlja ulaganje u razvoj i unaprjeđenje vodne infrastrukture na području Požege, u konkretnom slučaju izgradnji vodovodne mreže na području prigradskoga naselja Komušine

Na sjednici Savjeta je bilo riječi i o razvoju turizma. Ukupna vrijednost ulaganja u turizam na području pet slavonskih županija premašila je 78,5 milijuna eura, dok je u odnosu na 2016. godinu broj turističkih dolazaka povećan za 73 posto, a broj noćenja za 77 posto. Govoreći o potencijalima Požeško-slavonske županije, Jozić je istaknula kako povećanje broja dolazaka i noćenja potvrđuje da Slavonija ima što ponuditi posjetiteljima, ali i ukazala na potrebu daljnjeg povećanja smještajnih kapaciteta.
Hotel Zlatni Lug u Požegi otvoren je u travnju ove godine kao prvi hotel u Požeško-slavonskoj županiji nakon šezdeset godina. Riječ je o obiteljskoj investiciji vrijednoj 4 milijuna eura, uz 2,7 milijuna eura potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojom su osigurane 44 nove sobe i ukupan kapacitet od oko stotinu ležajeva. U razdoblju od travnja do rujna ove godine u Požegi je zabilježeno povećanje broja noćenja za 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Nove smještajne kapacitete donijet će i rekonstrukcija zgrade Fontana u sklopu Toplica Lipik, gdje je predviđeno 87 soba, te projekt Slavonski pragovi u Pleternici s 27 soba i 56 ležajeva. – Ono što našoj županiji nedostaje jesu smještajni kapaciteti, a njih u najvećoj mjeri gradi privatni sektor. Važno je stoga u sljedećem ciklusu zadržati instrument za privatna ulaganja u smještaj na kontinentu, s pragovima primjerenima veličini ovdašnjih projekata, odnosno obiteljskim hotelima i manjim objektima kakvi nam nedostaju – istaknula je županica Jozić. Naglasila je i širi značaj takvih ulaganja za lokalno gospodarstvo i poljoprivredu. Smještajni objekti koji posluju tijekom cijele godine, uz otvaranje stalnih radnih mjesta, stvaraju kontinuiranu potražnju za lokalnim proizvodima i omogućuju poljoprivrednim gospodarstvima pronalazak kupaca na vlastitom području. Važnim osloncem takvog modela razvoja ocijenila je Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, koji povezuje upravo ta dva područja i obrazuje potrebne kadrove.
Županica se osvrnula i na problem sve češćeg presušivanja rijeke Orljave. Nakon 2024. godine, Orljava je presušila i ovoga ljeta, zbog čega je ponovno istaknuta važnost projekta akumulacije Kamenska. Njezina izgradnja predviđena je Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, a namijenjena je obrani od poplava, oplemenjivanju malih voda nizvodno, navodnjavanju i vodoopskrbi. – Oplemenjivanje malih voda nizvodno upravo je ono što nam je ovoga ljeta nedostajalo – istaknula je županica Jozić, ukazavši na važnost nastavka projekta koji je zastao u postupku procjene utjecaja na okoliš i proceduri dokazivanja prevladavajućeg javnog interesa.
Predstavljen je i novi institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja. Uz vijeća za regionalni, urbani i lokalni razvoj, uspostavljena su četiri posebna savjeta za područja Slavonije, Baranje i Srijema, sjeverne Hrvatske, središnje Hrvatske i jadranske Hrvatske. U pripremi je i Nacionalni plan regionalnoga razvoja kojim će biti definirani prioriteti, ciljevi i mjere usmjereni prema jačanju teritorijalne kohezije, konkurentnosti i ravnomjernijem razvoju svih dijelova Hrvatske.
U svom izlaganju županica Jozić je zahvalila Vladi Republike Hrvatske i na ulaganjima u Vojarnu 123. brigade Hrvatske vojske u Požegi, Braniteljski centar u Pakracu te Državni arhiv u Požegi, koji je koncem 2024. godine, nakon pola stoljeća djelovanja u sastavu brodskog arhiva, postao samostalna ustanova.
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Požeško-slavonskoj županiji.
Izvor:pszupanija.hr/ Grad Požega