U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“, upriličen je program obilježavanja trideset i četvrte obljetnice razmjene logoraša.
Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine i bio je prvi srbočetnički logor u Republici Hrvatskoj.
Kroz logor je prošlo preko 300 zarobljenika, uglavnom hrvatskih vojnika, ali i hrvatskih civila, među kojima su bile i žene te djeca. Među zatočenicima bili su i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama ili su surađivali s Hrvatima.
Logoraši su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je podlegao neutvrđen broj zatočenika. U prosincu 1991. godine, preostale zatočenike, srpske postrojbe premjestile su u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine.
Povodom 34. obljetnice razmjene posljednjih logoraša, počast ubijenim i nestalim logorašima odali su članovi Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Hrvatski Feniks, Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te obitelji poginulih i nestalih, članovi Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te obitelji poginulih i nestalih logoraša, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mile Valentić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anamarija Blažević, izaslanica ministra hrvatskih branitelja i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, izaslanik ministra obrane Slavko Matijević, zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić, izaslanstva gradova Pakraca i Lipika zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, predstavnici policije te maratonci Glasnici istine i sudionici memorijalnog polumaratona Pakrac-Bučje.
U ime Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske županije obratila se Ivana Rihter, predsjednica udruge i kćerka Bohumila Dostala, nestalog hrvatskog branitelja i zatočenika logora na Bučju. Posebno je istaknula važnost progovaranja o strahotama koje su se dogodile u Bučju.
– Stojim ovdje kao dijete koje već 34 godine čeka istinu, kao dijete koje nema očev grob na koji može zapaliti svijeću, ali ima obvezu govoriti. Nećemo šutjeti. Za logor Bučje se mora čuti. Mora se svjedočiti o strahotama koje su ovdje proživljavali hrvatski branitelji i civili – rekla je Rihter.
Ispred Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja obratila se Jasna Jug istaknuvši kako Bučje nije samo mjesto, već simbol patnje i neizmjerne ljubavi prema Domovini. Prigodnim riječima obratili su se i predsjednik Hrvatskog društva Logoraša Hrvatske Ivan Turudić te predsjednik Hrvatskog društva logoraša Srpskih koncentracijskih logora Davor Ančić podijelivši svjedočanstva koja su zatočenici logora proživjeli i bol koju i danas proživljavaju.
Zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić istaknuo je kako se nikada ne smije odustati od traganja za istinom.
– 16. siječnja je podsjetnik na teške dane i na snagu ljudi koji su izdržali neizdrživo. To svi moramo zapamtiti. Posebno mislimo na sve one koji se nikada nisu vratili i na njihove obitelji koje i dan danas traže svoje. Oni traže odgovore i traže istinu – rekao je Radošić.
Izaslanica ministra hrvatskih branitelja i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko istaknula je kako Ministarstvo neće prestati tragati za nestalima dokle god se ne otkrije svaka sudbina. Traga se za još najmanje 23 osobe iz Logora Bučje te je do sada obavljeno više od 70 probnih iskapanja kako bi se njihova sudbina otkrila.
– Mi smo kroz proteklih devet godina zaista napravili jedan snažan iskorak u samom procesu traganja. Pronađeno je devet masovnih, više pojedinačnih grobnica i u ovih devet godina identificirali smo 323 osobe. S ovog područja, nažalost, to su bila tek naša dva hrvatska policajca koje smo 2023. godine pronašli u Kukunjevcu. Nadam se i vašem strpljenju i povjerenju jer bez toga je teško imati inspiraciju za daljnji posao, upravo vi jeste naša najveća inspiracija, mi ćemo se zaista potruditi da do rezultata i dođemo – rekla je Filko.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anamarija Blažević, čiji je djed jedan od nestalih logoraša, istaknula je kako je važno da oni koji znaju istinu tu istinu i progovore.
– Mi ćemo i dalje sjećati se i komemorirati i što je najvažnije, govoriti o tome što je bilo, ali za to je potrebna pomoć svih vas ovdje nazočnih. Nemojte dozvoliti da netko drugi umjesto vas piše istinu, istinu znate vi, zato je pišite, zato je pričajte i zato je prenosite, jer to naši mladi trebaju znati – rekla je Blažević.
Izvor: pszupanija.hr
