Dubokom emocijom i snažnom porukom kompozicije Grgurevo – kantata za naratora, mješoviti zbor, tamburaški orkestar i udaraljke Davora Bobića, zahtjevnim projektom u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega započela je ova dugo godina iščekivana promocija jedinstvene monografije Grgurevo.
Monografija Grgurevo prva je cjelovita etnološko antropološka analiza ovog u svijetu jedinstvenog vinogradarskog običaja, zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Uz znanstveno-popularni tekst Maje Žebčević Matić, etnologinje Gradskog muzeja Požega, čiji su recenzenti dr. sc. Žarko Španiček i dr. sc. Klementina Batina, poseban dojam ostavljaju 242 nikada viđene fotografije iz projekta digitalizacije obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti.
Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Požege monografija Grgurevo je objavljena povodom 200. godišnjice prvog pisanog spomena običaja Grgureva 1825. godine, a dodana vrijednost je i QR poveznica na kantatu Davora Bobića „Grgurevo“ u izvođenju i produkciji Glazbene škole Požega.
Grad Požega, kao i gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić svojim su zalaganjem, financijskom i moralnom podrškom uvelike doprinijeli realizaciji ovog važnog projekta koji je dodatno obogatio kulturno-povijesnu baštinu Požežana. Oduševljen velikim odazivom građana, gradonačelnik Glavić istaknuo je koliko je ova publikacija važna za sve Požežane jer predstavlja običaj koji je dio identiteta ovoga grada dodavši kako „Požega ima prebogatu kulturnu, povijesnu i duhovnu tradiciju“.
Kao velika podrška autorici, urednica publikacije, ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić naglasila je izuzetnu važnost ovog djela dodajući „Grugurevo kao jedinstvena manifestacija u svijetu je nešto što se ne može povezati ni s jednim gradom, osim s Požegom. Ono je nerazdvojni dio identiteta ovog grada, a kako je nastajao, kako se njegovao i čuvao taj identitet sadržaj je ove monografije. Ona je smjernica i putokaz kako i u budućnosti ova tradicija treba živjeti. I zbog toga je ona neprocjenjiva“. Ravnateljica Marić uz zahvale autorici također je uputila zahvale svim građanima koji su svojim poklonjenim vremenom, pričama i obiteljskim fotografijama doprinijeli stvaranju ove vrijedne monografije. „Vi ste čuvari ove baštine, vi ste ponos ovog grada koji je sada dobio i knjigu u kojoj je to zauvijek i zapisano.“
Kao recenzent ove publikacije pročelnik konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček osvrnuo se na početke autoričinih istraživanja iz 1994. godine naglašavajući kako je Grgurevo običaj koji postoji već 200 godina no nitko o njemu nije pisao na ovako opsežan i detaljan način. Dugogodišnje istraživanje ovog običaja učinilo je autoricu Žebčević Matić najvećim poznavateljem Grgureva te su prvi rezultati bili vidljivi 2007. godine kada Grgurevo postaje dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske na prijedlog autorice. Ističući veliki trud autorice i tridesetogodišnje uporno istraživanje recenzent Španiček preporučio je ovu znanstveno popularnu publikaciju svim građanima Požege jer monografija sadržava mnoštvo dokumentarnih informacija prezentiranih na zanimljiv i poučan način.
Recenzentica dr. sc. Klementina Batina, znanstvenica iz Etnološkog zavoda HAZU-a u Zagrebu istaknula je kako je „Maja Žebčević Matić kao etnologinja i kustosica unatrag nekoliko desetljeća vrijedno radila na istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-povijesne i etnološke baštine požeškoga kraja i borila se za njezinu valorizaciju i vidljivost na nacionalnom nivou. Ova knjiga je samo još jedan krasan rezultat njezinog vrijednog rada“.
Klapa sv. Lovro svojim je je izvedbama (Zdravica „Domaćine dragi“ i „U boj, u boj!“) svečano uveličala promociju ove hvalevrijedne monografije.
Vrlo dojmljivog dizajna Bilić & Müller studija na 292 stranice, publikacija je zamišljena kao poluga jačanja lokalnog i nacionalnog identiteta, poticaj stručnjacima na daljnje istraživanje te uspostavljanje budućeg nužnog dijaloga i suradnje stručnjaka i zajednice u svrhu očuvanja i revitalizacije običaja Grgureva.
Izvor. Gradski muzej Požega
