Četverogodišnji mandat županice Antonije Jozić bliži se kraju a to je vrijeme kad treba ‘podvući crtu’, osvrnuti se na ono što je napravljeno, na kojim projektima se radi.
*Ukratko, koja je Vaša ocjena onog što je odrađeno, po čemu treba zapamtiti protekle četiri godine u našoj županiji?
– Pamtit ćemo ih prije svega po velikom ulaganju od 17 milijuna eura u obrazovni sustav te velikom ulaganju u zdravstvo, u 2024. godini otvorili smo novu zgradu Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije u Požegi. Također, ostat će upamćene po pokretanju brojnih projekata, od Centra za palijativnu skrb Doma zdravlja, uređenja prostora starog atletskog stadiona, revitalizacije projekata navodnjavanja te velikim ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu. Pamtit ćemo ih i po konačnoj realizaciji izgradnje brze ceste za što ovih dana očekujemo potpisivanje ugovora s izvođačem radova.
S druge strane ostat će upamćene i po brojnim izazovima u provedbi projekata. Prvenstveno tu mislim na projekte aglomeracija te rekonstrukcija državnih cesta u kojima je došlo do zastoja, a prvenstveno radi nedostatnog kapaciteta izvođača radova uslijed velikog investicijskog ciklusa u kojemu je Hrvatska trenutačno. Sigurna sam kako to nitko ne želi pamtiti, ali ovaj mandat zasigurno će biti upamćen po tri velike prirodne nepogode, poplavi i olujnom nevremenu s tučom u lipnju 2021. godine te olujnom nevremenu u 2023. godini. No, ostat će upamćena i po, do tada nikad značajnoj podršci Vlade Republike Hrvatske, iznimno visokoj financijskoj pomoći našim sugrađanima i poljoprivrednicima.
* Osigurati nova radna mjesta, a time i sredstva za život nezaposlenima, uvijek se ističe kao jedan od glavnih prioriteta. Što se po tom pitanju činilo, kako se pokušalo pomoći poduzetnicima?
– U protekle četiri godine na području županije otvoreno je gotovo 1200 novih radnih mjesta. U strukturi zaposlenih to su većinom radna mjesta u prerađivačkoj industriji i građevinskom sektoru. Kroz Program gospodarske revitalizacije Slavonije, Baranje i Srijema gradovi i općine su ulagali u infrastrukturu poduzetničkih zona i to u Kaptolu, Jakšiću i Pleternici. Županiji su kroz taj program odobrena sredstva za Coworking centar Panora u Požegi koji je korisnicima otvorio svoja vrata prije godinu dana. Isto tako, županija je donijela sveobuhvatan Program potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije kojim su odobravane potpore obrtnicima i poduzetnicima za razvoj njihovog poslovanja. Uveli smo i potpore Obrtničkoj komori i udruženjima obrtnika za njihove aktivnosti, a kroz novi program “Panorama”, u sklopu novootvorenog Coworking centra Panora, želimo kroz javne panele povezati poduzetnike, stručnjake i lokalnu zajednicu te zapravo pružiti uvid u sve potencijale koje postoje na području Požeško-slavonske županije.
* Što je sa starijom populacijom i nedostatkom smještajnih kapaciteta u Domovima za starije?
– Nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije osobe predstavlja ozbiljan problem u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Požeško-slavonskoj županiji i toga smo itekako svjesni. Nedavno su za izgradnju dva centra za starije, u Jakšiću i Pleternici, potpisani ugovori s izvođačem radova te će se realizacijom ta dva projekta kapaciteti povećati za 50 posto. Osim ovih centara, za koje su ugovori već potpisani, spremni su projekti izgradnje centara za starije u Kaptolu i Lipiku te je i Grad Kutjevo najavio pripremu projekta za centar na svom području.
Valja spomenuti, kako ove godine kreće i uspostava Braniteljskog centra u Pakracu s pedesetak smještajnih kapaciteta, a koji je namijenjen trajnom smještaju hrvatskih branitelja i za koji bi također ove godine trebali započeti radovi.
* Često se spominje program Slavonija, Baranja i Srijem, odnosno, koliko je kroz njega dobiveno ili nije sredstava – koji su najznačajniji projekti u našoj županiji realizirani kroz taj program? Koliko, otprilike, je novaca uloženo?
– Ako govorimo samo o Razvojnom sporazumu Slavonija, Baranja i Srijem onda govorimo o projektima Požeške bolte kroz koji je obnovljen Gradski muzej Požega i uspostavljen Centar za posjetitelje Požeška kuća, Svijet graševine koji je obuhvatio uspostavu Muzeja bećarca u Pleternici i rekonstrukciju Spahijskog podruma u Pakracu, projekt Terme Lipik koji je obuhvatio obnovu Narodnih kupki, lipičkog perivoja te uspostavu Interpretacijskog centra Vila Zinke. Također, tu je i nova Ergela u Lipiku, kao i Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u Požegi.
No, Program Slavonija, Baranja i Srijem nije samo Razvojni sporazum koji koriste jedinice lokalne i regionalne samouprave, već i brojna direktna ulaganja u poljoprivredu, potpore našim poduzetnicima i obrtnicima, znanost i civilni sektor. Ako govorimo o ukupnim sredstvima kroz Program Slavonija, Baranja i Srijem onda možemo reći kako je na području Požeško-slavonske županije uloženo gotovo 300 milijuna eura.
* Požega, a i cijela županija, je još uvijek prometno izolirana. Brza cesta prema autocesti konačno bi se ipak trebala početi graditi, a što je s drugim ‘izlaznim pravcima’?
– Na svečanoj sjednici u prigodi Dana Požeško-slavonske županije rekla sam da sam stavila kvačicu “riješeno” pored projekta brze ceste od Požege do autoceste i da ću sada sav svoj fokus usmjeriti prema projektima brze ceste od Pakraca i Lipika do autoceste, kao i projektu obilaznice Požege te brze ceste do Našica. Obilaznica Požege je važna i iz još jednog razloga, a to je formiranja nove poduzetničke zone na sjevernom dijelu grada Požege, a gdje uskoro kreće i izgradnja Logističko-distribucijskog centra za voće i povrće odnosno hladnjače. U suradnji s Gradom Požega planira se na tom prostoru uspostaviti nova poduzetnička zona gdje bi svoje poslovanje mogli pokrenuti ili preseliti brojne nove i postojeće tvrtke, a koje bi u tom slučaju bile izvrsno prometno povezane u dva smjera, prema autocesti i prema Našicama. Trasa brze ceste od Požege prema Našicama prolazi neposredno uz ili u blizini poduzetničkih zona u Jakšiću, Pleternici i Čaglinu stoga je njena izgradnja od strateškog značaja za Požeško-slavonsku županiju. U ovom trenutku radi se projektna dokumentacija za tu dionicu.
*Što se minulih godina činilo kako bi se pomoglo u školovanju učenika i studenata?
– S obzirom na to da se kontinuirano povećava broj stipendista trenutačno ih je 55, a osim studenata, u školskoj godini 2024./2025. županija stipendira i 56 učenika Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi s godišnjim iznosom od 700 eura. 2021. godine, kada sam postala županica, imali smo isplatu stipendija u visini 66 tisuća eura, iznos stipendija bio je 500 kuna mjesečno i stipendirali smo malen broj studenata. Tada smo odlučili kako želimo mijenjati pristup, nagrađivati izvrsnost i poticati deficitarna zanimanja koja su nažalost u problemu i kod nas u županiji kao i u svim drugim županijama, a uz to odlučili smo i značajno povećati iznos stipendija.
Stipendije smo podijelili u tri kategorije. Prva kategorija su studenti koji po završetku studija stječu akademski naziv dr. med. te oni ostvaruju mjesečni iznos od 400 eura. Drugom kategorijom obuhvaćena su deficitarna zanimanja iz STEM područja matematike i fizike te studenti ostvaruju pravo na stipendije u iznosu od 230 eura, a za studente svih ostalih studijskih programa osigurano je 150 eura mjesečno.
Sada, u 2025. godini govorimo o 230 tisuća eura osiguranih za financiranje stipendija. To je gotovo četiri put više od onoga kako je bilo 2021. godine, napravili smo taj zaokret jer mladim ljudima želimo poslati jasnu poruku da ih njihova županija cijeni i treba.
* Spomenuli ste kako ćemo prvi dobiti Braniteljski centar. Kada će to biti i kome je on ponajprije namijenjen?
– Uspostava Braniteljskog centra planirana je u Pakracu, a i iz više razloga. Prvo zato što je sama inicijativa krenula upravo iz Pakraca. Znamo kako je na području Pakraca i započeo Domovinski rat i kako grad još uvijek liječi ožiljke od ratnih rana. U Pakracu je, a iz zgrade stare psihijatrije, provedena i najhumanija operacija u Domovinskom ratu, evakuacija psihičkih bolesnika i upravo ta zgrada ide u obnovu i ondje se uspostavlja Braniteljski centar za trajni smještaj hrvatskih branitelja. Cijela investicija iznosi preko 10 milijuna eura i kreće se u realizaciju već ove godine. No, to neće biti jedini takav centar u Hrvatskoj, gradit će ih se još.
* Često se ističe kako se budućnost naše županije vidi i u kontinentalnom, posebno zdravstvenom turizmu. Što se po tom pitanju činilo, odnosno, što se čini?
– U posljednjih nekoliko godina, Požeško-slavonska županija bilježi, iako naizgled male, zapravo značajne pomake u području turizma. Pri tome valja spomenuti uspostavu Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, ali i sve druge korake učinjene u privatnom i javnom sektoru.
U našoj županiji se kovao prvi hrvatski novac, u našoj županiji su ostatci Panonskog mora, dom je lipicanaca, čije je umijeće uzgoja upisano na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine, tu je i dom bećarca koji je također na UNESCO listi. Sve to, i brojna druga bogatstva koja su nam ostavljena u naslijeđe, usmjerili smo prema razvoju turizma koji će našim stanovnicima donijeti dodatne prihode, u vidu plasmana proizvoda ili iznajmljivanja smještaja.
Otvoren je obnovljeni Gradski muzej u Požegi, Muzej bećarca u Pleternici, vrlo brzo nam slijedi i otvorenje Spahijskog podruma u Pakracu, radi se i na valorizaciji arheološkog nalazišta Kaptol, a veliki su iskoraci napravljeni i u zdravstvenom turizmu. U sklopu projekta Terme Lipik obnovljene su Narodne kupke i lipički perivoj, nedavno je otvorena i Vila dobre vode, a nova era zdravstvenog turizma tek dolazi. U smislu turističke obnove i unapređenja ponude posebno mjesto zauzima i projekt rekonstrukcije zgrade Fontana u Toplicama Lipik. Ovim zahvatom, koji je nedavno započeo i za koji je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano gotovo 13 milijuna eura, Lipik će vratiti stari sjaj po kojemu je bio poznat prije ratnih razaranja i to novim hotelom, bazenom, wellness i spa, zabavnim, ugostiteljskim te sportsko-rekreativni sadržajima. U odnosu na 2021. godinu bilježimo porast noćenja za 260 posto i vjerujem kako ćemo s takvim trendovima i nastaviti. Kako u turizmu, tako i u svim drugim segmentima našega društva.
Pripremila: V.Milković
Foto: I.Ognjenčić
