Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana.
Slavi se objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Danas obnavljamo događaj opisan u Evanđeljima, kada dolaze trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom Kralju. Došli su izdaleka i tražili Krista. Prema Evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca s Istoka (Partsko Carstvo), prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broj, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Pri tomu su kraljevi Isusu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao Čovjeku. Kao tri kralja, mudraci dolaze iz nekršćanskoga svijeta, koji je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja. Bogojavljenje je kao drugi Božić. No, dok nam Božić daje poruku poniznosti i ističe skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, Bogojavljenje razglasuje po cijelom svijetu to božansko otajstvo preko trojice kraljeva, koji su ga priznali kao Sina Božjega, Spasitelja svih naroda.
Trojica mudraca iz Evanđelja po Mateju (2,1-12) vrlo su rano počeli biti štovani kao kraljevi, na što je utjecao tekst proroka Izaije, gdje se kaže: K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja (60,3).
U bogojavljenskoj evanđeoskoj poruci glavna je stvarnost novorođeni kralj Isus Krist, na čijem se vanjskom obličju ne vide tragovi kraljevskog dostojanstva. On stanuje u jednoj kolibici među siromašnim ljudima. On je Kralj koji ne daje svečanih primanja, On je skriven, stavljen u stranu. A ipak, Njegovo je rođenje navijestila zvijezda te dovela mudrace s Istoka s darovima, da mu se poklone. I oni su tu, ne radi sebe, nego da svrate pozornost na novorođenog Kralja, kojega i oni naviještaju.
Prema legendi, trojicu kraljeva pokrstio je sv. Toma, apostol. Valjda zato što je on od apostola išao najdalje na istok, čak do Indije. Gašpar je izvorno perzijsko ime, a znači ‘rizničar’. Hrvatski oblici imena jesu: Gašo, Gašpo, Gaća, Gašparina. Nijemci ga zovu Kasper, Francuzi Jaspard, a Englezi Jasper.
Melkior (hebrejski: ‘kralj svjetla’) ime je drugog od trojice kraljeva, a Baltazar je ime trećeg svetog kralja. Prvi dio ove riječi, koja na hebrejskom glasi ‘Belšazar’, označava glavno babilonsko božanstvo Bel. Drugi dio riječi dolazi od glagola ‘štititi’, dok treći dio označava kralja. Tako bi ime Baltazar u prijevodu glasilo ‘Bel štitio kralja’. Hrvatske inačice jesu: Balto, Bolto, Boltek i Boltina.
Nakon smrti trojice kraljeva njihove relikvije odnesene su u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenesene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina stara odjeća za koju se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva.
Izvor: Laudato.hr