Državni zavod za statistiku objavio je službene podatke o migraciji stanovništva u Hrvatskoj tijekom prošle godine. Ponovo smo bili ‘u minusu’ a taj trend se vidi i u našoj županiji.
Saldo ukupne migracije u Požeško-slavonskoj županiji u 2021.godini je – 582. Od tog broja 219 ljudi je odselilo u neku drugu županiju dok ih je 363-oje otišlo u inozemstvo. Lošiji saldo od nas ima šest županija: Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska.
Kad se gleda saldo migracija s inozemstvom, iz osam županija se više ljudi odselilo u inozemstvo nego što je to bilo iz naše županije a to su: Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska.
Evo cjelovitog teksta kojeg je na temu migracije stanovništva objevio portal župan.hr.
Podaci DZS-a za 2021.
Prošle godine iz Hrvatske odselilo 4,5 tisuće osoba više nego se uselilo – tek tri županije imaju pozitivan migracijski saldo s inozemstvom
U 2021. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 35 912 osoba, a u inozemstvo su se odselile 40 424 osobe. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -4 512. Ukupan migracijski saldo bio je pozitivan lani u pet županija, međužupanijski migracijski saldo bio je pozitivan u sedam županija, a migracijski saldo s inozemstvom u tri županije.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2021. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je Zagrebačka županija (1 746 osoba), a slijedi Istarska županija (811 osoba), Zadarska (250), Krapinsko-zagorska (235) i Koprivničko-križevačka županija (34). To su ujedno i jedinih pet županija koje su imale pozitivan saldo ukupne migracije. Ako se računa Grad Zagreb kao županija, onda je i on imao pozitivan saldo, 863 osobe više je doselilo nego odselilo.
Gleda li se migracija među županijama, njih sedam je bilo u plusu, odnosno više je stanovnika doselilo iz drugih županija, nego odselilo. S pozitivnim saldom migracije opet predvodi Zagrebačka županija (1.904 osobe), Istarska (459), Zadarska (263), Krapinsko-zagorska (246) i Karlovačka županija (162). U plusu su još Ličko-senjska sa saldom od 40 i Primorsko-goranska sa saldom od 20, koliko je osoba više došlo u županiju, nego iz nje otišlo.
Tek tri županije su lani imale pozitivna saldo migracije s inozemstvom. To su Istarska županija (352 osobe), Koprivničko-križevačka (179) te Splitsko-dalmatinska (161 osoba). I Grad Zagreb je imao pozitivan migracijski saldo s inozemstvom, pa je tako 1008 osoba više doselilo izvan granica u Zagreb, nego iz njega odselilo.
UKUPNO DOSELJENO I ODSELJENO STANOVNIŠTVO U 2021.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Brodsko-posavska županija (-1 268 osoba), Vukovarsko-srijemska županija (-1 261 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1 222 osobe).
U 2021. iz inozemstva se doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo se 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 22,4% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (72,7%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,5%). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2021. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,4%) i Splitsko-dalmatinska županija (10%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (18,3%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,5%) i Primorsko-goranska županija (7,8%).
U 2021. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 71 864 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,6%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše osoba (40,5%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,5% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2021. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Negativan saldo migracije među županijama imalo je trinaest županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-447 osoba) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-395 osoba). (L.K.)
Pripremila: V.Milković