NA SJENJAKU KOD POŽEGE Komemoracija za 438 žrtava ubijenih u vrijeme Drugog svjetskog rata

Danas je na području Sjenjak kod Požege održana komemoracija kojim povodom je zamjenik županice Nikola Ivanović medijima poslao slijedeću izjavu:

Nikola Ivanović – izjava za medije povodom sjećanja na stradanje 438 nevinih žrtava

Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požege, Gradsko vijeće srpske nacionalne manjine Požega, SDSS Požeško-slavonske županije, Povijesno društvo Požega te niz drugih udruga građana Požege, njeguje sjećanje na žrtve fašizma i nacizma. Srbi, Hrvati i drugi narodi ovih krajeva 1945. godine, zajedničkim su snagama, pobijedili fašizam i nacizam, uključujući njihove domaće varijante. Zajedno smo pobijedili najveća zla u povijesti. U ovo naše vrijeme razvijat ćemo demokraciju i braniti dostojanstvo svih građanki i građana Republike Hrvatske.

Danas smo polaganjem vijenaca na Sjenjaku kod Požege i molitvom u crkvi Svetog Georgija u Požegi odali počast žrtvama sabirnoga ustaškoga logora u Požegi. Taj je logor djelovao tijekom ljeta i jeseni 1941. godine. U logoru je istovremeno moglo biti smješteno 10 hiljada zatočenika. Kroz taj logor, u nekoliko mjeseci njegova postojanja, prošlo je više od 20 tisuća ljudi, većinom Srba i Slovenaca. Među zatočenicima bilo je Hrvata, Roma i Židova. Dovođeni su Srbi iz Slavonije, Podravine, Bosne… Ovim logorom prošlo je 9028 Slovenaca u 19 registriranih transporta. Mnogi zatočenici toga logora deportirani su u nacističke logore, a dio u Srbiju. Logor je bio smješten na Sjenjaku, uz cestu koja vodi iz Požege prema Kaptolu. Zatočenici su boravili u izrazito teškim uvjetima. Logor u Požegi zatvoren je zahvaljujući snažnom pritisku dijela požeških građana hrvatske narodnosti na predstavnike ustaške vlasti.

Nadležna vlast u Požegi 1941. godine uputila je Vrhovnom oružničkom zapovjedništvu i Ministarstvu Hrvatskog domobranstva (Glavni stožer) dopis u kojem piše da su ustaše 26. kolovoza ubili svih 400 zatočenika logora u Požegi. Kao razlog toga zločina navedeno je da su se zatočenici pobunili, napali stražu i ranili jednoga ustaškoga stražara. Prema istraživanjima Miodraga Bjelića, utvrđen je identitet 438 ubijenih zatočenika srpske nacionalnosti. Ubijeni su 26. kolovoza 1941. godine u tom logoru. To su bili zatočenici iz Bosne, uglavnom sa područja Dervente. O tom logoru pisali su Miodrag Bjelić, Mišo Deverić, Ivan Fumić, Srećko Ljubljanović, Dane Pavlica, Vinko Tadić, Antun Borivoj Zarić i drugi poznati hrvatski autori. Članovi požeškoga SUBNOR-a podigli su spomenik žrtvama toga logora 1960. godine. Spomenik je potpuno uništen početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Taj lokalitet godinama su čistili i održavali članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista u Požegi. Oni su djelomično obnovili spomenik.