U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici sinoć su predstavljene knjige ”Ličani i/ili Slavonci: tragovi i poveznice” i ”Ličani u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti”, požeškog autora prof. dr. sc. Josipa Fajdića. Osim toga, u prostoru Knjižnice otvorena je izložba slika Udruge ”Vila Velebita” iz Požege. Govoreći o bogatom autorovom životopisu, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je istaknuo kako je uloga ovog poznatog požeškog onkologa i pisca sveučilišnih udžbenika danas i u prošlosti neizmjerljiva i neizbrisiva na planu povezivanja Like i Slavonije.
-Izgradivši most među njima, povezao je snažno i trajno ove dvije regije upućene jedna na drugu. Među ostalim, dobitnik je Godišnje nagrade Grada Požege za unapređenje medicinske struke u Požegi i Nagrade za životno djelo Grada Gospića te dvaju najprestižnijih strukovnih priznanja od Hrvatskog liječničkog zbora. U cilju očuvanja zavičajnog ličkog identiteta na prostoru Požeštine, sa skupinom istomišljenika osnovao je u Požegi 1997. godine Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“, a od osnutka je kao predsjednik napisao četiri knjige o Lici i Ličanima u Slavoniji-naglasio je prof. F. Novak.
Dugotrajna okupiranost ličko-slavonskom tematikom
Recenzentica obiju knjiga prof. dr. sc. Mihaela Markovac napomenula je kako se književni opus dr. sc. Josipa Fajdića može podijeliti u dvije osnovne skupine. Prvi dio odnosi se na znanstveno-stručnu literaturu, koja je proizašla kao rezultat liječničke karijere i znanstvenog rada, a drugi dio na ličko-slavonsku tematiku kojom se autor bavi već duže vrijeme.
-Autor unazad nekoliko godina u svojim djelima intenzivno i vrlo detaljno progovara o različitim aspektima ličkog zavičaja, kao i ličko-slavonskim poveznicama. Kao vrsni poznavatelj Like, dr. Fajdić je izdao nekoliko knjiga u kojima se može iščitati njegova ljubav prema rodnom kraju, Međutim, kao netko tko je skoro cijeli svoj radni i životni vijek proveo u Požegi, znakovito je u svojim novijim djelima povezao dvije regije Liku i Slavoniju, a rezultat toga su autorove posljednje dvije knjige koje danas predstavljamo-kazala je recenzentica te je govorila o njihovim zajedničkim vrijednostima. -One se ponajprije odnose se na prošlost Like, a potom i Slavonije. Autor se u svojim knjigama detaljno posvetio prikazu složene povijesti ovih regija, prije svega Like koja je bila poprište ratova i sukoba. Od Krbavske bitke do Domovinskog rata Liku su pogodile stalne migracije stanovništva te negativni demografski trendovi, a Slavonija postaje dom za mnoge ličke obitelji-naglasila je recenzentica.
Poticajna razmišljanja o zavičaju, domovini i domoljublju
Recenzent knjige „Ličani i/ili Slavonci: tragovi i poveznice“ prof. Vinko Tadić je istaknuo kako će knjiga izazvati pažnju pojedinaca zainteresiranih za povijest Like i Slavonije, ali i ljudi koji na stručnoj i znanstvenoj razini izučavaju ta dva dijela Republike Hrvatske.
– Ovo djelo ponajprije je važno onima kojih se neposredno tiče, ali i svim potomcima, prijateljima, znancima, suradnicima, oponentima i poštovateljima istaknutih ličnosti o kojima je Josip Fajdić pisao. Autor je iznio svoja vrlo poticajna razmišljanja o zavičaju, domovini i domoljublju. Prikazao je prošlost Slavonije i Like u doba kompleksne osmanske vladavine i nakon uspostave habsburške vlasti u tim krajevima. Među ostalim, izložio je najvažnije podatke o migracijama Ličana u Slavoniju, rimokatoličkom svećenstvu kao neraskidivoj te iznimno važnoj niti koja povezuje lički i slavonski kraj. Tu su i napisi o poznatim Slavoncima u Lici, osobama ličkih korijena rođenima u Slavoniji, rođenima u Lici, a povezanima sa Slavonijom, o zavičajnim udrugama Ličana u Slavoniji, Slavoncima doseljenima u Liku i čestim ličkim prezimenima u Slavoniji. Riječ je o nizu problema koji zahtijevaju posvećenost i mnogo vremena u istraživačkome radu-kazao je prof. Tadić.
Sadržaj knjiga-personalizirana povijest raseljene Like
Govoreći o svojim knjigama, autor Josip Fajdić je napomenuo da se one sadržajno nadopunjuju.
-Sadržaj tih knjiga je personalizirana povijest raseljene Like, ali ne bilo kuda. Ličani su se tijekom svoje turbulentne povijesti raseljavali na sve četiri strane svijeta. Svoj interes sam usmjerio na jedan definirani geografski prostor, a to je Slavonija. Liku i Slavoniju nisu povezale ni ceste ni željeznice već ljudi svojim djelima-kazao je autor te dodao kako su Ličani odlazili u Slavoniju u tri do četiri vremenska intervala, od odlaska Turaka i najvećeg egzodusa tijekom druge polovice 19. i početka 20. stoljeća, tijekom Prvoga svjetskog rata, između dvaju ratova i poslije Drugog svjetskog rata. Posebno se osvrnuo na dolaske Ličana u pleternički kraj i značajne ljude koji su djelovali na području Slavonije, od svećenika, političara, šumara, književnika i drugih.
Izložbu slika otvorila Ivana Ketović Marijanović
O povezanosti Slavonaca i Ličana, plemenitim, pitomim i dragim ljudima i ljepotama krajolika govorio je Marinko Markota.
–Ono što je zajedničko Lici i Slavoniji su radišnost ljudi, ponos, plemenitost i inat. Gdje god se težački radilo, ljudi su se znali radovati životu, uz pjesme i bećarce-istaknuo je M. Markota te pročitao stihove iz pjesme Duška Trifunovića “Griješio sam mnogo“. O svojim planinarskim iskustvima u Lici govorio je slikar Dragutin Kepić, a pučki pjesnik Ivan Abibović iz Požege je svojim stihovima na ikavici našao poveznicu između Slavonije i Like. Otvarajući izložbu slika ulja na platnu Udruge „Vila Velebita“, prigodnim pozdravnim riječima sudionicima promocije knjiga obratila se u ime Grada Pleternice i gradonačelnice direktorica gradske Turističke zajednice Ivana Ketović Marijanović. U glazbenom dijelu programa zapažen nastup imali su članovi Mješovitog pjevačkog zbora „Vila Velebita“ iz Požege.
Tekst i foto: I. Tomić
