U Pleternici je 26. siječnja 1942. godine rođen Slaven Barišić, hrvatski teorijski fizičar, sveučilišni profesor i akademik. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu i Zagrebu, gdje završava gimnaziju, a 1964. diplomira teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Magisterij (1968.) i doktorat znanosti (1971.) stječe u Francuskoj na Faculté de Sciences, Université de Paris u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela. U vremenu od 1965. do 1972. znanstveni je asistent, a zatim suradnik Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu. U Francuskoj je od 1967. do 1971. istraživač u Centre National de la Recherche Scientifique. U Fizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta radi od 1972. kao docent, od 1976. je izvanredni, od 1979. redoviti profesor, a titulu professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dobiva 2013. godine. Prof. Barišić postaje 1991. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, a od 1990. je izvanredni član. Od 2011. do smrti 2015. obavlja dužnost predsjednika Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, a od 2011. do 2014. član je predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1972. do 1981. prvi je pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku, od 1977. do 1978. pročelnik Fizičkog odjela PMF-a. Od 1984. do 1986. godine obavlja dužnost prorektora Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekana Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je član, a od 1989. do 1999. predsjednik Matičnog povjerenstva za fiziku.
Znanstveni interes za visokotemperaturne supravodiče
Teorijska fizika kondenziranih tvari bilo je područje znanstvenoga rada akademika Barišića, posebice fazni prijelazi u niskodimenzijskim vodljivim materijalima. Žarište njegovog stalnog interesa su visokotemperaturni supravodiči. Poznat je kao autor i koautor više od stotinu citiranih izvornih i preglednih znanstvenih radova, uglavnom objavljenih u cijenjenim svjetskim časopisima. Održao je 34 pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama, a suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih konferencija i suizdavač dvaju njihovih zbornika. Tijekom nastavnog rada preuredio je dodiplomski kolegij Fizika čvrstog stanja, te uveo novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi i novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza.
Savjetnik za znanost i obrazovanje kod prvog hrvatskog predsjednika
Potrebno je napomenuti da je akademik Slaven Barišić bio od 1991. do 1992. te od 1998. do 2000. godine savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka. Član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu je od 1993. do 1996. , a suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Dužnost prvog predsjednika Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu obavlja od 1994. do 2000. godine. Među njegovim brojnim funkcijama je i ona suosnivača i prvog predsjednika Hrvatskog fizikalnog društva(1990.), a član je i Francuskog fizikalnog društva, Instituta za fiziku u Velikoj Britaniji te Europskog fizikalnog društva. Barišić je od 1995. redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Parizu. Za svoje osobite zasluge nagrađen je 1976. nagradom “Ruđer Bošković“, 1992. je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, a 1997. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Akademik Slaven Barišić umro je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu 5. travnja 2015., u 74. godini života. Po vlastitoj želji je pokopan u krugu obitelji i najbližih prijatelja, a grob mu je na zagrebačkom Mirogoju.
Pripremio: I. Tomić
Foto: Arhiva
