Jubilarna Kreativna riznica, popularizacijski simpozij kreativne industrije, otvorena je po deseti put na osječkom Ekonomskom fakultetu, ove godine, uz krovnu temu Rizničarska kreativnost.
– Kreativna industrija je mjera razvijenosti društva, a Ekonomski fakultet već deset godina popularizira najnovije trendove te izgovora koji nas projekti mogu prometnuti u središte kreativne industrije i razvijati Republiku Hrvatsku. Kreativna industrija je industrija novog milenija – istaknula je uvodno Josipa Forjan, izvršna direktorica Kreativne riznice.
Jasna Horvat, predsjednica Uprave Kreativne riznice, podsjetila je kako kultura kao resurs trošenjem zapravo raste i množi se.
– Što kulturu više trošimo, to je više imamo. Hrvatska nije samo zemlja koja je lijepa, činimo je zemljom koja je i kulturno oplemenjena, dovoljno pametna, spretna i okretna da naše kulturne vrijednosti istakne takvima da se svi koji nam dolaze i čitaju o nama žele s nama poistovjetiti i učiti od nas. Pri tome razvijamo rizničarstvo kao oblik suradnje temeljen na volontiranju. Naši mladi rizničari svoje životopise izgrađuju na Kreativnim riznicama, a danas su uspješni poduzetnici, kreativci, profesionalci i znanstvenici – rekla je Horvat.
Na samom otvorenju o svemu onome što Kreativna riznica jest, ali i o važnosti kreativne industrije za razvoj Osijeka, Slavonije i cijele Hrvatske govorili su Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ivan Radić, gradonačelnik Grada Osijeka te Mato Lukić, osječko-baranjski župan.
Nakon svečanog otvorenja, održana je i prva panel rasprava ”Središte kreativne industrije” u kojoj su sudjelovali Marin Piletić (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike), Antonija Jozić (Požeško-slavonska županija), Daniela Angelina Jelinčić (Institut za razvoj i međunarodne odnose), Miro Gavran (Matica hrvatska) i Feđa Ivanšić (Barrage).
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je kako se kreativna industrija u posljednjih nekoliko godina razvija, no još ima dovoljno prostora za daljnji napredak.
– Postotak kreativne i kulturne industrije u hrvatskom BDP-u raste, s nekadašnjih 2,3 sada smo prešli 3,5 posto. To govori o njenom rastu, ali i o tome da imamo još dovoljno prostora za daljnji razvoj kulturne i kreativne industrije, koja treba biti svojevrsni prikaz stanja i razvijenosti društva i gospodarstva – rekao je Piletić.
U panel raspravi osvrnuo se osobito na razvoj industrije računalnih igara u Novskoj koja predstavlja zamašnjak najzapadnijeg slavonskog grada, ali i na glagoljicu, bogatstvo koje treba čuvati i valorizirati.
– Cilj nam je bio otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za mlade. Nismo imali ništa, sada imamo srednju školu, razvijamo kurikulum za visoko obrazovanje, kroz NPOO smo osigurali sredstva za izgradnju prvog gaming centra s arenom i to je korist koju kreativna industrija pruža lokalnoj zajednici – rekao je Piletić, istaknuvši kako s izobrazbom kreće deveta generacija game developera u inkubatoru u Novskoj.
Miro Gavran osvrnuo se na hrvatski jezik kao najvažniji temelj identiteta uz isticanje nedavno donesenog Zakona o hrvatskom jeziku koji zapravo predstavlja institucionalnu skrb hrvatskog identiteta, odnosno jezika.
Daniela Angelina Jelinčić pak je govorila kako u brendiranju turizma veliku ulogu ima upravo kreativna industrija, dok je Feđa Ivanšić istaknuo kako u procesu razvoja suvremenih tehnologija kreativnost predstavlja jedinu sastavnicu koja ne može biti zamijenjena umjetnom inteligencijom.
Županica Jozić naglasak je stavila na kulturnu baštinu i njenu snagu koju pruža razvoju gospodarstva i lokalne zajednice uz primjer Muzeja bećarca u Pleternici, ali i glagoljice koja je bila velik dio panel rasprave.
– Pleternica je tražila nišu u kojoj bi se pokazala Hrvatskoj i svijetu i onda smo otišli u smjeru da želimo raditi Muzej bećarca u Pleternici. Bećarac je identitetska odrednica Slavonije, Baranje i Srijema, a pjeva se i u dijelovima Mađarske i u Vojvodini te identitetski određuje ovo područje, kao što glagoljica određuje cijelu Hrvatsku. Kada smo kod glagoljice, s ponosnom mogu reći da su uz Novsku i na području Pleternice, u Brodskom Drenovcu, pronađeni tragovi glagoljice pa sam sigurna da će i put glagoljice ići prema smjeru upisa na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – istaknula je Jozić.
Izvor: pszupanija.hr
