Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica ove godine obilježava 115. godišnjicu postojanja. Veliki jubilej obilježit će se konferencijom na temu „Knjižnice  u funkciji turizma” a ‘rođendan+ je bio povod i nama za razgovor s ravnateljem prof. Franjom Novakom.

* Kakva je ‘krvna slika’ Knjižnice na njen 115.rođendan: koliko imate knjiga, koliko članova, djelatnika…?
– Mogu slobodno reći da pleternička knjižnica nije nikad imala bolju ‘krvnu sliku’. Zahvaljujući Gradu Pleternici i Ministarstvu kulture Knjižnica stručno popunjava knjižni fond po Standardima za Narodne knjižnice. Rezultati su iznimni, a odrađena je redovna revizija knjižnog fonda i obnovljen je knjižni fond. Knjižnica koristi računalni program Metel. Od ukupnog fonda od 30 341 knjige u Metel je uvedeno 30 204 knjige.
Što se tiče članova knjižnice, kao Pleterničanka, znate što ona znači Pleterničanima. Oni se rado upisuju u knjižnicu i rado u njoj borave i posjećuju kulturne manifestacije čemu ste i Vi svjedok. Trenutno ih imamo upisanih 755, ali se trebamo podsjetiti da naše knjige idu od susjeda do susjeda, od djeteta do djeteta, jer se zapravo svi poznamo, i to je, između ostalih, draž malih sredina. Kad dođete u knjižnicu u velikom gradu, vi ste BROJ i ništa više, a u našoj knjižnici biti broj je nemoguće.
Što se tiče djelatnika, a – tu se knjižnica godinama susretala s problemom. Moram priznati da nije bilo lagano odrađivati programe koje je knjižnica odrađivala s malim brojem djelatnika. Danas su u knjižnici zaposlena četiri djelatnika, tri visoke stručne spreme, diplomirani knjižničari i jedna pomoćna knjižničarka. Osobno se nadam zaposlenju još jednog djelatnika, jer očekujem napredak knjižnice u niz aktivnosti.

* Knjižnica je prije koju godinu, nakon ‘lutanja’ po raznim objektima u gradu, dobila svoj suvremeni prostor – koliko je to pomoglo u radu?
– Dobro ste rekli, Knjižnica je kroz povijest, osnovana je 1907.godine kada i Gradska knjižnica u Zagrebu, ‘lutala’ od privatnih kuća, osnovne škole, zgrade Općine, Požeške banke, Podravske banke…da bi Grad Pleternica i tadašnji hrabri gradonačelnik, a sada saborski zastupnik u miru, gosp.Franjo Lucić jednom došao u zgradu Podravske banke i vidio u kakvim uvjetima radimo, rekao je: „Pa, ubit će Vas knjige čovječe”. Radilo se o tome da smo na 150 kvadrata imali 35 000 knjiga. Tada je hrabro rekao: „Stvarno je moramo sagraditi”. Tako smo mi postali sretnici koji radimo u iznimno dobrim uvjetima i trudimo se svaki dan biti bolji. Ta nesretna korona nas je zaustavila u sjajnom uzletu koji smo imali otvorenjem nove zgrade 2014.godine za Dan grada Pleternice.

*Vi  ste već dugo djelatnik, odnosno ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici i pratili ste njen rad – koliko se sve promijenilo od vremena kad ste se zaposlili u knjižnici do danas?

-Da,  dugo sam ravnatelj Knjižnice, to je točno. Volim svoj posao i dao sam Knjižnici sve što sam znao i nisam znao, to je ljudski. Ali, i ONA je meni dala mnoštvo mogućnosti gdje sam sticao ogromno znanje što je utjecalo na moju osobnost i pomogla mi je otkrivanje mnogih čari života, te me definitivno učinila boljim čovjekom prema bližnjima s kojim živim. Jedan od elemenata ljudske sreće je i znanje, jer smatram da je puno zla u svijetu od pojedinaca nastalo zbog neznanja. Mnogi ljudi su unesrećeni a i izgubili živote. Doista je prekrasan osjećaj biti bližnjem od koristi. A što se promijenilo od kad sam ja zaposlen do danas, to je pitanje za napisati knjigu ali, reći ću slikovito – napravite razliku između fiće i mercedesa! Dolazite u knjižnicu gdje ujutro trebate donijeti drva i naložiti vatru, namazati pod oko peći..a broj knjiga, možete ih prebrojiti Kad je knjižnica bila u općinskoj zgradi, bilo je to lijepo za vidjeti, ali daleko od današnjih uvjeta. Stvaranje samostalne i suverene RH u hrvatskom knjižničarstvu su se stvari iz temelja promijenile. Država i lokalna samouprava financiraju knjižničnu djelatnost tako da su sve knjižnice u Hrvatskoj obnovljene ili zgrade sazidane. Ministar Božo Biškupić je bio i knjižničar pa se to odrazilo i na sve knjižnice u Hrvatskoj, pa i na pleterničku.

* Knjižnice, a i naša, već dugo nisu samo mjesta gdje se izdaju i čitaju knjige, pa me zanima koji su to još sadržaji koje pleternička knjižnica organizira?
– Da, da, nisu knjižnice samo mjesto gdje se izdaju knjige. Neznam knjižnicu koja uz struku nema i niz drugih programa oblikovanih u sredinama gdje egzistiraju. Mi imamo dugu tradiciju u igraonicama s radom s djecom predškolskog uzrasta, imamo dugu tradiciju književnih susreta i predavanja, otvaranja izložbi…Pratimo i sve gradske manifestacije: LIDAS, Mjesec hrvatske knjige, Noć knjige, radimo Knjignike, izložbe za Gospu od Suza, advent itd.

*Koje je vaše viđenje rada knjižnice u godinama koje dolaze, što biste Vi još željeli napraviti prije odlaska u mirovinu?
– U budućnosti vidim knjižnicu kao sjajnu kulturnu instituciju, punu djece i odraslih, knjižnicu punu klasičnih knjiga ali i elektroničkih, knjižnicu u kojoj će biti znanje i ljudskost ispred tehnologije, knjižnicu gdje će korisnici naći kutak za smiraj svoje duše, knjižnicu sa sjajnim programima za odrasle i djecu jer, ne zaboravimo da knjižnicu čine ljudi, knjižnicu u sjajnoj sinergiji Grada i knjižničara, taj odnos njeguje mlada gradonačelnica gospođa Marija Šarić, knjižnicu za vječnost jer je ona bezvremenska.
Da bi knjižnica bila uspješna, mora imati ljude koje će ih činiti uspješnom. Knjižnica ima zaposlene mlade ljude i to se mora odraziti na njenu budućnost. Nadam se da će knjižnica njegovati sve ono što je naše korisnike činilo sretnim, između ostalog – naše književne večeri, otvorenje izložbi, rad s djecom i mladima, programi za mlade, programi za tzv. treću dob, program za djecu s posebnim potrebama…mogućnosti su bezbrojne. Naravno, sve je to nemoguće realizirati bez pomoći Grada Pleternice. Širenje programa zavisi isključivo od covida 19, za sada je to ograničavajući činilac.

* Želite li što dodati za kraj?
Želim svakako. Želim se zahvaliti svim Pleterničanima od 1907. do 2022.godine koji su na bilo koji način pomogli razvoju i opstanku pleterničke knjižnice: i to Upravnom odboru koji je osnovao Hrvatsku čitaonicu na čelu sa svećenikom, tadašnjim pleterničkim župnikom Matejem Golekom..U novijoj povijesti želim spomenuti čelnike Knjižnice Zeinu Petošić, Slavicu Filipović i Ružicu Katušić. Želim spomenuti općinske i gradske čelnike: Antu Benaka, pokojnog Nikolu Alabera, ing. Zdenka Kolarića, ing.Marijana Aladrovića, Franju Lucića gradonačelnika i saborskog zastupnika u miru, Antoniju Jozić-bivšu gradonačelnicu i sadašnju županicu, te mladu i jako perspektivnu gradonačelnicu Mariju Šarić.
Svima zahvaljujemm na dugogodišnjoj suradnji na dobrobit Knjižnice i Grada Pleternice.

Pripremila: V.Milković

Foto: arhiva Požeški vodič