Na svršetku nastavne 2022./2023. godine u Domu sv. Augustina u Velikoj, 3. srpnja 2023. u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Katehetskog ureda Požeške biskupije održan je stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Požeške biskupije. Tema je bila „Molitveno čitanje Božje riječi u nastavnom procesu“. Sudionicima skupa okupljenima u župnoj crkvi sv. Augustina dobrodošlicu je poželio Marijan Pavelić, predstojnik Katehetskog ureda. Zahvalivši im na dolasku u Veliku i trudu koji će uložiti za svoju duhovnu i stručnu izgradnju. Posebno je zahvalio biskupu Antunu Škvorčeviću što je svojom prisutnošću i ovaj puta iskazao podršku vjeroučiteljima u njihovu poslanju.
Nakon uvodne molitve, biskup Antun je u prigodnom slovu kazao vjeroučiteljima da je na ovakve susrete važno doći s raspoloženjem znatiželje, otvorenosti duha da bi nam srce bilo zahvaćeno i pokrenuto sadržajem koji je na dnevnom redu. Podsjećajući na temu stručnog skupa, biskup je spomenuo kako je za njezinu obradu poticajna tvrdnja proroka Jeremije: „Kad mi dođoše riječi tvoje, ja sam ih gutao: riječi tvoje ushitiše i obradovaše srce moje. Jer sam se tvojim zvao imenom, o Gospode, Bože nad vojskama.“ Prisjetio se kako je prije određenog vremena bio očevidac dolaska cirkusa u jedno naše slavonsko mjesto i kako su ga ljudi s posebnim uzbuđenjem iščekivali jer su glavni izvođači bili gutači vatre. Biskup je postavio pitanje vjeroučiteljima jesu li došli u Veliku s pravim raspoloženjem da bi „gutali“ riječ Božju kojom će njihova srca postati ushićena, kako to veli prorok Jeremija. Kazao je da vjeroučitelje s pravom možemo smatrati prorocima, ljudima posebna žara u služenju Božje riječi. No, napomenuo je kako nam danas digitalni mediji prenose brojne riječi anonimnih govornika, koje po svom sadržaju očituju određenu nemoć i uvode nas u svijet gubitništva. Rekao je da je Božja riječ osobna, štoviše Osoba-Riječ, konkretizirana u Isusu Kristu. Istaknuo je kako kršćanstvo nije vjera u knjigu ili pismo, nego u Osobu koja se objavljuje događajima i riječima, kako tvrdi Drugi vatikanski sabor i poziva na vjeru. Riječ prati događaj, obrazlaže ga, otkriva mu domet i smisao, pomaže da postanemo dionici događaja. Potaknuo je vjeroučitelje neka ne budu ljudi zarobljeni nemoćnom ljudskom riječju, nego oduševljeni slušatelji i vršitelji Riječi koja je progovorila u Isusu Kristu i na križu postala ljubav koja pobjeđuje smrt te je kao takvu svjedoče onima kojima su poslani. Tu Riječ upoznaje se u Svetom pismu, po tvrdnji sv. Jeronima da je nepoznavanje Pisma, nepoznavanje Krista. Ustvrdio je da Hrvatskoj više nego gutača vatre potrebno proročkih „gutača“ riječi Božje, koja u njihovim srcima stvara slast od koje žive, i koju po svom krsnom poslanju nastoje dijeliti s drugima. Kazao je kako u vjeroučiteljima prepoznaje takve dragocjene hrvatske ljude, služitelje dobra mladim ljudima svojim poslanjem svjedočenja Isusa Krista.
Spomenuo je kako su oni po krštenju primili poslanje da budu navjestitelji Božje riječi, a svojim vjeroučiteljskim opredjeljenjem nisu postavljeni da govore o toj Riječi, nego da od nje žive i svjedoče mladim naraštajima. Istaknuo je kako im biblijska metoda Lectio divina, o čemu će biti govora na današnjem susretu, nastoji pomoći da se susretnu s pisanom Božjom riječi, postanu njezini zaljubljenici, kako bi ih ona tako zahvatila da ih privede k utjelovljenoj Riječi, živom uskrslom Isusu Kristu, te ispunjene snagom njegova Duha pokrene na novi život, da njihovo svjedočenje oduševi mlade ljude pa i oni postanu bića koja oblikuje božanska Riječ kojoj su povjerovali i otvorili prostore svoga duha. Potaknuo je vjeroučitelje neka mladim ljudima svakodnevno svjedoče strast za onim što je Božje i pomognu im da i oni žive od susreta s njime po njegovoj Riječi. S tim osjećajima biskup je pozdravio višu savjetnicu za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Ankicu Mlinarić, zahvalivši joj za sve ono što čini s obzirom na trajnu stručnu izobrazbu vjeroučitelja, uključujući pri tom i duhovnu dimenziju kao bitnu sastavnicu njihove stručnosti. Zahvalu je uputio i Katehetskom uredu na čelu s predstojnikom Marijanom Pavelićem.
Nakon molitve koja je uslijedila, vjeroučitelje i predavače pozdravila je viša savjetnica Ankica Mlinarić, predstavivši tijek skupa i poželjevši im ugodan i plodonosan rad te aktivno sudjelovanje, napose u pedagoškim radionicama. Prvo izlaganje na temu “Uloga i važnost misaone molitve po metodi Lectio divina“ održao je Josip Krpeljević, župnik in solidum u Župi sv. Terezije Avilske u Požegi. U uvodnom dijelu je ukazao na stupnjevitost molitve istaknuvši kako ona započinje osluškivanjem Božje riječi što je misaoni čin, a tek onda slijedi verbalni čin koji se očituje kao upućivanje naših ljudskih riječi Bogu. Molitva se rađa u ljudskom uhu, umu i srcu, a tek onda postaje govor njegovih usana, kazao je Krpeljević te progovorio o metodi Lectio divina koja pomaže duhovnom iskustvu molitve razmatranjem Božje riječi. Nakon definicije i pregleda povijesnog razvoja božanskog čitanja Svetog pisma, predavač je naveo i pojasnio korake po kojima se provodi spomenuta metoda: lectio, meditatio, oratio, contemplatio i actio.
Uslijedila je potom praktična molitvena vježba po metodi Lectio divna. Vjeroučitelji podijeljeni u skupine razmatrali su biblijski tekst o blaženstvima iz Matejeva evanđelja, a rad skupina modelirali su Ana Marija Biršić Glibo, Andrijana Petrović, Dragana Akšamović, Ivana Dujić, Krunoslav Siroglavić, Ljerka Furić, Miroslav Peroutka, Slavica Ostrogonac, Tihana Petković, Verica Razum Hrmo, Vesna Hodak i Zvonimir Zelenika. Potom su se svi zajedno okupili u župnoj crkvi i zaključno poslušali egzegetsko tumačenje spomenutog teksta koje je priredio Josip Krpeljević.
Poslije ručka i kraćeg odmora izlaganje o mogućnostima primjene molitvene metode Lectio divina u radu s biblijskim tekstom održala je viša savjetnica Mlinarić, a primjere dobre prakse predstavili su vjeroučitelji voditelji molitvenih vježbi u skupinama. Stručni skup je završio evaluacijom, odnosno vrednovanjem skupa od strane vjeroučitelja koji su pritom imali priliku osvrnuti se na sadržaj izlaganja i radionice te postaviti pitanje pa se i na taj način aktivno i praktično uključiti u temu stručnog skupa.
Izvor: Požeška biskupija