Search
Close this search box.

DR.SC. GORAN ĐURĐEVIĆ Požežanin s kineskom adresom objavio knjigu „Svila, zmajevi i papir”

Požeški znanstvenik s kineskom adresom, dr.sc. Goran Đurđević objavio je nedavno knjigu „Svila, zmajevi i papir” . Riječ je o koautorskoj knjizi koju je napisao sa Zvonimirom Stopićem a izdala ju je zagrebačka Alfa na hrvatskom jeziku.


– Knjiga Svila, zmajevi i papir – kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest Zvonimira Stopića i Gorana Đurđevića jedna je od rijetkih monografija domaćih autora posvećenih kineskoj povijesti i kulturi. U trideset osam poglavlja podijeljenih u četiri cjeline – Geografija Kine, Pregled povijesti Kine, Kineska arheologija: od početaka do izazova XXI. stoljeća i Kinesko-europski dodiri – knjiga u najvećoj mjeri donosi pregled kineske povijesti, od njezina početka do kraja XIX. st., prateći kinesku religiju, umjetnost, filozofiju i općenito društveni razvoj… Iako namijenjena akademskoj zajednici, prije svega studentima povijesti i sinologije, ova je knjiga, pisana popularnoznanstvenim stilom, otvorena i široj čitateljskoj publici, svim zaljubljenicima u kinesku povijest i kulturu koji će, vjerujem, prepoznati njezinu vrijednost – najavili su ovako knjigu u Alfi, a što o svemu kaže naš profesor povijesti i arheologije na Sveučilištu za strane studije u Pekingu, pročitajte u slijedećem razgovoru:

* Koliko dugo ste vas dvojica pripremali knjigu obzirom na veliko područje i brojne teme koje obrađujete?
– Knjigu smo pripremali oko 4 godine, od čega je pisanje zauzelo 2 godine, a ostale su dvije bile vezane uz izdavački proces i osiguranje sredstava. Knjiga zasigurno ne bi bila izvediva da nije višestruke podrške. S jedne strane, izdavačka kuća Alfa i uredništvo Božana Sliško i Ante Birin bili su veoma kooperativni i podržali su cijeli projekt. Osim toga, dobili smo i inicijalna (i minimalna) sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja. S druge pak strane, velika je podrška bilo Sveučilište Capital Normal iz Pekinga. Oni su nam ponudili savjete i pomoć oko kineskih imena i znakova, uvid u literaturu i izvore te omogućili fotografije iz Povijesnog muzeja toga sveučilišta na čemu zahvaljujemo posebno profesorima Yuan Guangkuou, Li Jianjun i Liangu Zhanjunu.
Sam smo tekst radili oko 2 godine što je bilo povezano sa sistematizacijom znanja o Kini budući da knjiga obuhvaća razdoblje od prvih ljudi pa do početaka 20. stoljeća, odnosno kraja carske Kine i dinastije Qing. Značajnu smo pomoć dobili od naših hrvatsko – kineskih recenzenata profesora Gorana Bilogrivića i Penga Yuchaoa kao i našeg profesora i istaknutog umjetnika Ninga Qianga čije su ilustracije ukrasile naslovnicu i cijelu knjigu. Korekturu kineskih znakova napravila je profesorica Chen Yarong. Tako da je knjiga ispisana iz pera kolege Stopića i mene zapravo hrvatsko – kineski proizvod.

* Tko je Vaš suradnik s kojim ste zajedno radili?
– Zvonimir Stopić je još jedan hrvatski znanstvenik u Kini. Radi na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal gdje istražuje hrvatsko (jugoslavensko) – kineske odnose kao i kinesku vanjsku politiku. Završio je studije filozofije i povijesti u Zagrebu, a doktorirao međunarodne odnose i povijest diplomacije na spomenutom Sveučilištu Capital Normal. Istraživao je i usavršavao se u brojnim institucijama u Europi, SAD-u i Kini.

* Zbog čega ste se odlučili na pisanje ove knjige?
– Imali smo nekoliko motiva. Prvenstveno, ovakav knjige nije dostupan u Hrvatskoj, a niti u susjednim zemljama. To, naravno, ne znači da nema izvrsnih djela naših teoretičara književnosti, filologa i sinologa o Kini. No, njihova su djela specijalizirana i veoma znanstvena. Jednako tako, prevedene knjige o Kini ili rijetke domaće knjige su golema višetomna ili izdanja s više stotina stranica. Kolega Stopić i ja smo išli obrnutom logikom. Željeli smo napisati kratku, jednostavnu, zanimljivu, a istodobno poučnu i korisnu knjigu o povijesti i arheologije Kine. Naša knjiga ima nekoliko specifičnosti poput brojne literature na kineskom i engleskom, zatim korištenja kineskih znakova u zagradama čime smo željeli omogućiti jednostavnije pretraživanje i daljnje reference. Osim toga, poglavlja su kratka i brzo se čitaju. Nadalje, željeli smo da naši čitatelji i čitateljice bolje upoznaju Kinu, a nema boljeg upoznavanja pojedine zemlje, prostora i kulture od znanja povijesti i arheologije.

* Čime Vas Kina posebno fascinira kao ‘došljaka’ ?
– Ja sam skoro pa veteran (hahaha) jer sam petu godinu u Kini. Ovdje sam doktorirao, a trenutno radim kao docent i strani stručnjak na Beiwai koledžu i Pekinškom sveučilištu za strane studije. Fascinira me svojom arheologijom i poviješću jer je Kina jedno od ishodišta ljudske civilizacija. Mnoge izume baštinimo od Kine kao što su papir, barut, keramika itd., a istovremeno Kina je danas svjetski ekonomski, gospodarski i politički lider. Svi znamo za Huawei, Lenovo, Xiaomi i druge tehnološke divove. Osim toga, Kina je država budućnosti. To vidim na svakom koraku od WeChata i QR kodova za plaćanje namirnica, brzih dostava (i doslovno se sve može kupiti online – brzo i pouzdano), iznimno brzih vlakova, nevjerojatne arhitekture i golemog ljudskog potencijala.

* Imate li još što zanimljivo u pripremi?
– Dovršavam knjigu pod nazivom Dnevnik čitanja. To je zbirka recenzija, prikaza i ogleda o drugim knjigama koju će izdati Durieux u Zagrebu, a urednik je naš Požežanin i profesor Vinko Tadić. Recenzenti su profesori iz Hrvatske, Velike Britanije i Kine. Zahvalan sam našem Ministarstvu znanosti i obrazovanja za potporu. Osim toga, dovršavamo (ja sam jedan od ko-urednika s profesoricama Suzanom Marjanić i Krystynom Pieniążek-Marković) poseban broj poljskog časopisa Poznanske slavističke studije s temom broja ekohumanistike. Tu su i dvije ko-uredničke knjige o ekokritici koje će svjetlo dana ugledati u Zadru i ekofeminizmu koji će biti otisnut u Londonu. Također, radim na vlastitim zbirkama pjesama, zbirci priča i basni te slikovnicama i stripovima. Tako da ima dosta planova, a nadam se i realizaciji istih.

* Zanima li Vas sport, hoćete li ‘skoknuti’ na Olimpijske igre?
– Sport me iznimno zanima. Nažalost ne mogu na ZOI. Dobio sam ponudu da zajedno s ostalim profesorima s moga fakulteta nastupam na otvorenju, ali zbog složenih i zahtjevnih kovid protokola, mislim da ću ZOI gledati s televizora.

Pripremila: V.Milković
Foto: Dr.Đurđević

 

Vezano
Vezano
Događaji
Zadnje objave
Fotogalerija
Sportski susret učenika katoličkih srednjih škola RH
Povodom Dana županije uz spomenik hrvatskim braniteljima položeni vijenci
Besplatna kontrola tlaka i šećera u krvi
 Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega u požeškoj Katedrali
Blagoslov hrane u Pleternici