Gradska knjižnica Požega bila je domaćin događanja Business Corner 2025, tematski usmjerenog na turizam i ruralni razvoj, a kojeg je organizirao Kulturni centar Požega, uz Fakultet turizma i ruralnog razvoja kao partnersku instituciju, te Radio Vallis Aurea kao medijskog partnera. Program je okupio više od 70 sudionika, uključujući poduzetnike, stručnjake i zainteresiranu javnost, te je kroz tri stručna izlaganja i panel-raspravu otvorio niz pitanja s kojima se dionici u praksi susreću svakodnevno. U prvom izlaganju Anđelko Ledić, kuhar i nastavnik kuharstva u Poljoprivredno-prehrambenoj i Obrtničkoj školi u Požegi, razmotrio je aktualne izazove ugostiteljstva s naglaskom na manjak stručne radne snage. U izlaganju je istaknuto da se problem očituje u otežanom pronalasku kvalificiranih zaposlenika, ali i u potrebi kontinuiranog održavanja standarda usluge i organizacije rada. Posebna pozornost posvećena je činjenici da rast operativnih troškova i promjenjivi tržišni uvjeti dodatno pojačavaju pritisak na ugostitelje, pri čemu se pitanje kadrova nameće kao strukturna pretpostavka konkurentnosti i stabilnosti ponude.
Drugo izlaganje održao je Slavenko Čuljak, glavni urednik na Radio Vallis Aurea i tajnik Udruge Kulturist, koji je predstavio primjer festivala HOPA Hill Open Air Festa kao modela razvoja turizma kroz povezivanje kulturnih sadržaja i aktivnog odmora. U fokusu su bili elementi koji doprinose prepoznatljivosti destinacije, a pritom je naglašena važnost jasne koncepcije doživljaja, sustavnog planiranja te dugoročnog upravljanja suradnjom među relevantnim dionicima. Zaključno je istaknuto da manifestacije mogu imati mjerljiv učinak na lokalno gospodarstvo kada su povezane s identitetom prostora i kada se provode uz stabilne organizacijske kapacitete. Treće izlaganje donijelo je perspektivu obiteljskog turizma. Renata Devčić-Kožić i Boris Kožić, poduzetnici i vlasnici kuće za odmor Ella u Velikoj, kroz studiju slučaja prikazali su mogućnosti razvoja autentičnog i održivog turističkog proizvoda utemeljenog na lokalnom kontekstu. Pritom su istaknuli važnost standarda usluge, promišljenog ulaganja i upravljanja očekivanjima gostiju, uz osvrt na izazove koji proizlaze iz administrativnih zahtjeva, sezonalnosti i potrebe za stabilnijim planiranjem poslovanja.
U nastavku programa uslijedio je središnji raspravni dio, panel-rasprava koja je omogućila usporedbu akademskih uvida i iskustava iz prakse te artikulaciju prioritetnih razvojnih pitanja na razini destinacije. Panelisti su Jasmina Mlađenović, asistentica na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja i doktorandica čije je istraživačko usmjerenje vezano uz turizam i žensko poduzetništvo; Jasmina Kukić, bivša voditeljica Turističke zajednice Kutjevo i vlasnica obrta TiM specijaliziranog za marketing u turizmu; Ena Pandžić, operativna voditeljica Zlatnoga luga, te Krunoslav Sontaki, renomirani vinar. U raspravi su se izdvojile teme koje se u praksi kontinuirano ponavljaju, a odnose se na nedostatnu razinu koordinacije između privatnog i javnog sektora, neujednačenu kvalitetu informiranja, te izostanak sustavne povratne sprege između potreba poduzetnika i operativnih odluka institucija. Posebna je pozornost posvećena pitanju upravljačkih i komunikacijskih praksi, pri čemu je naglašeno da razvoj turizma i ruralnih područja zahtijeva stabilne modele suradnje i predvidive procedure, jer su investicijski ciklusi dugi, a tržišni rizici izraženi. Razmatrana je i uloga marketinga destinacije i proizvoda, pri čemu je istaknuto da promocija bez odgovarajuće razine kvalitete ponude i koordinacije na razini destinacije ne može ostvariti dugoročne učinke.
Na razini institucionalnog okvira rasprave otvorilo se i pitanje stvarne uključenosti javnog sektora u dijalog koji proizlazi iz prakse te njegove spremnosti da sustavno preuzima i operacionalizira povratne informacije s terena. U tom je smislu posebno važno istaknuti da se predstavnici javnih institucija, ponajprije turističkih zajednica, nisu odazvali događaju unatoč prethodno upućenim pozivima. Takav izostanak umanjuje mogućnost izravnog dijaloga s poduzetnicima i stručnjacima te smanjuje kapacitet sustava da pravodobno prepozna operativne prepreke i rizike koji se pojavljuju u praksi, a koji su često presudni za provedivost razvojnih mjera. Dodatno je problematičan kontekst u kojem se to dogodilo, budući da je ranije tog tjedna, 9. prosinca 2025. godine, u Coworking centru Panora u Požegi održana radionica posvećena izradi Plana razvoja kulturnog turizma Požeško slavonske županije. Radionicu su vodile Dragana Lucija Ratković Aydemir i Lucija Biličić iz tvrtke Muze d.o.o., a organizirana je u suradnji s Turističkom zajednicom Požeško slavonske županije, Požeško slavonskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Panora. Ovakav vremenski slijed upućuje na potrebu dosljednijeg povezivanja strateškog planiranja s neposrednim uvidima iz prakse. Bez kontinuirane prisutnosti ključnih javnih aktera na stručnim raspravama koje okupljaju privatni i civilni sektor otežava se uspostava koordiniranog pristupa te se povećava rizik da razvojni dokumenti ostanu nedovoljno usklađeni s realnim kapacitetima provedbe i potrebama dionika na terenu.
Izvor: Kulturni centar Požega
