Search
Close this search box.

U PLETERNICI ZAPOČELI „DANI HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA” Pismo koje je dodatno pojačalo prijateljske veze Pleternice i Novske

„Glagoljica, pismo koje spaja” naziv je okruglog stola kojim su jučer u Pleternici započeli „Dani hrvatske glagoljice i glagoljaštva”. Zajednički su ih organizirali gradovi Pleternica i Novska.

Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo o kojemu su tragovi na području Slavonije postojali samo u crkvi sv.Dimitrija u Brodskom Drenovcu te u Lovčiću, u Brodsko-posavskoj županiji. Međutim, 2018.godine natpis na uglatoj glagoljici pronađen je i u Novskoj, na zvonu crkve sv.Lovre. Bio je to početak zajedničke ‘priče’ o glagoljici koja spaja a koju su sad započeli Pleternica i Novska, gradovi koji su do sada surađivali na raznim drugim projektima. Na jučerašnjem skupu u Muzeju bećarca, uz predstavnike javnog života ovih dvaju gradova, prisustvovali su i članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji te županica Antonija Jozić i njen zamjenik Ferdinand Troha. Prva ih je pozdravila direktorica Javne ustanove Pleternica Jasna Hoffmann. Podsjetila je na dosadašnju suradnju Pleternice i Novske te dodala:
– Glagoljicom, pismom koje spaja ove gradove, samo smo dodatno pojačali svoje prijateljske veze.

 

U pozdravnom govoru Gradonačelnica Marija Šarić je izrazila zadovoljstvo što su se svi okupili u Pleternici, gradu koji u kontinuitetu korača prema naprijed, istražuje mogućnosti te pretvara ideje u nove prilike za svoje sugrađane. – Pozdravljam vas u Muzeju bećarca, mjestu u kojem se spojila želja da očuvamo izvorno, baštinsko bogatstvo te ga prezentiramo drugima i sačuvamo za generacije koje dolaze. Upravo je Muzej mjesto u kojemu svjedočimo kako se od jedne male ideje napornim radom može doći do velikih priča za naš grad, za naše sugrađane i u konačnici za naše gospodarstvo. Po tome smo slični s gradom Novskom, našim prvim prijateljskim gradom – rekla je gradonačelnica Šarić, dodavši kako glagoljica sada ‘otvara neke nove zajedničke priče’.

 

Županica Antonija Jozić je podsjetila kako je prethodnog dana, kad se obilježavao Međunarodni dan materinskog jezika, a prvo pismo koje su koristili Hrvati bila je glagoljica, u Požegi potpisan sporazum o suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji. Time su osigurana financijska sredstva koja će pomoći jačanju hrvatske nacionalne manjine.
– Glagoljica, hrvatsko pismo kojim su pisali naši preci, pronalazi se i na kontinentu, iako je nama svima nepojmljivo da je može biti na ovome dijelu. Neprocjenjiva je i nevjerojatna ta hrvatska baština i hrvatski identitet koji se nastoji očuvati, u konačnici i donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku koji je upravo na inicijativu Matice hrvatske usvojen u Hrvatskom saboru. To su neke bitne identitetske odrednice našega naroda. Prošle godine 17. veljače otvoren je Muzej bećarca, bećarac je identitet naroda i ovoga prostora, slavonskog čovjeka, njegovog inata i ponosa, a pjeva se ne samo u Slavoniji nego u Baranji i Srijemu. Stoga sam uistinu ponosna na svoj grad Pleternicu i na prijateljski grad Novsku, što su napravili ovaj korak dalje i uspostavili međugradsku suradnju upravo na ovim „Danima hrvatske glagoljice i glagoljaštva“ – rekla je županica Jozić. Dodala je kako je ova suradnja oko glagoljice ideja ministra Marina Piletića, inače profesora hrvatskog jezika.
Prigodnim riječima sve je pozdravila i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić.

 

Nakon pozdravnih riječi gosti, održana je promocija knjige „Brendiranje kulturom: glagoljica“, autorica prof. dr. sc. Jasne Horvat i prof. dr. sc. Josipe Forjan, uz moderiranje prof. Martine Mikrut.
„Dani hrvatske glagoljice i glagoljaštva“ potrajat će do 29.veljače i u tom periodu održat će se još nekoliko skupova.

Tekst i foto: V.Milković

Vezano
Vezano
Događaji
Zadnje objave
Fotogalerija
Zoran Vakula i pleternički školarci
Komemoracija u Ruševu
Povodom Dana županije uz spomenik hrvatskim braniteljima položeni vijenci
Besplatna kontrola tlaka i šećera u krvi
 Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega u požeškoj Katedrali