Veliki je broj sakralnih objekata u Požeško-slavonskoj županiji od kojih se posebno ističu Katedrala Sv. Terezije Avilske u Požegi, Crkva Sv. Katarine sa župnim dvorom u Gaju kod Lipika, Crkva Sv. Franje Asiškog u Lipiku s vidikovcem, Kapela Sv. Andrije u Brezinama kod Lipika, Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije u Pakracu, Saborna crkva Sv. Trojice u Pakracu s episkopskim dvorom, Crkva Sv. Pantelejmona u Tornju kod Pakraca, Crkva Sv. Mihovila Arkanđela u Stražemanu, Crkva Sv. Augustina u Velikoj, Crkva Sv. Duha s Franjevačkim samostanom u Požegi, Crkva Sv. Lovre u Požegi, Crkva Sv. Petra i Pavla Apostola i župni dvor u Kaptolu, Crkva Sv. Marije u Kutjevu, Crkva Sv. Nikole Biskupa u Pleternici i Crkva Sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu.
Navedeni objekti predstavljaju kulturološki i povijesni identitet Požeško-slavonske županije te predstavlja jaki temelj za razvoj vjerskog turizma. Postoji procjena da tijekom godine vjerska događanja i sakralne objekte u Hrvatskoj posjeti gotovo milijun posjetitelja od kojih velika većina dolazi u marijanska svetišta (Aljmaš, Solin, Trsat, Marija Bistrica..) Svoje mjesto u turističkom dijelu priče vjerskog turizma zauzima i Požeško-slavonska županija kroz svoje marijansko Svetište Gospe od suza u Pleternici a Devetnica Gospi od suza predstavlja najveću vjersku manifestaciju u Slavoniji nakon blagdana Velike Gospe u Aljmašu. Generalan zaključak je da Požeško-slavonska županija posjeduje ogroman potencijal za razvoj vjerskog turizma koji postaje sve masovniji kako u Europi tako i u svijetu.
Uz navedene sakralne objekte i vjerska događanja postoji mogućnosti prodaje domaćih i autohtonih suvenira, prezentacija autohtone domaće slavonske kuhinje i specijaliteta te nadasve gostoprimstva po kojemu smo nadaleko poznati. Takav oblik vjerskog turizma mora biti u simbiozi i zajedništvu s Crkvom kako bi imao puni duhovni i vjerski smisao. Također za sve hodočasnike postoje mogućnosti izleta koji bi se ukalkulirale s posjetom destinaciji a odnosni se za prirodne ljepote te floru i faunu kraja. Za sve navedeno je potreban kvalitetan i kompetentan turistički kadar koji se obrazuje na novoformiranom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi koji sa svojim kvalitetnim nastavnim kadrom te prepoznatljivim smjerovima turizma, enogastronomije te ostalih smjerova daje odgovore i kompetencije za progres i razvoj vjerskog pa naravno i ostalih oblika turizma. Kvalitetan spektar znanja za mlade ljude koji dobivaju završetkom jednog od studija odskočna je daska za daljini uspjeh u njihovim životima. Potencijali su ogromni samo ih zajedno možemo ostvariti na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Budućnost je u našim rukama. Samo pozitivno.
Izvor: bivši direktor Turističke zajednice grada Požega
Predsjednik Udruge diplomiranih studenata Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi
Bruno Horvat mag.oec
