Search
Close this search box.

VREMEPLOV Na današnji dan, 14.travnja 1993.godine, ponovo je uspostavljena Požeško-slavonska županija!

Požeško-slavonska županija danas slavi ‘rođendan’ – dan kad je po treći put uspostavljena.

Podsjetimo, Požeška se županija prvi put spominje 1210. godine, u darovnici Andrije II. za templare (Comitatus de Posega), a župan 1221. godine, u ispravi Andrije II., kojom se dopušta zamjena posjeda banu Ohuzu i vukovskom knezu Tomi (comes de Posogua). U srednjem se vijeku prostirala na području Požeške kotline i Posavine (od rijeke Sloboštine do Broda).
Tijekom 13. stoljeća, županija je bila smatrana posjedom ugarskih kraljica, te su one postavljale župane i ubirale sve državne prihode. Od kraja 14. stoljeća, teritorij Požeške županije izložen je provalama osmanlijskih četa, koje kulminiraju osmanlijskim osvajanjem teritorija županije 1537. godine. Na prostoru bivše, srednjovjekovne županije, Osmanlije su ustanovile Požeški sandžak.

Nakon rata za oslobođenje (1683. – 1699.) i mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), teritorij srednjovjekovne Požeške županije bio je oslobođen. Međutim, umjesto obnove županijskog uređenja, oslobođeno područje bilo je podređeno dvojnoj, komorsko-vojnoj upravi.
Onaj dio Slavonije koji nije ušao u Vojnu krajinu bio je podijeljen nakon 1732. na četiri okruga: Virovitica, Požega, Valpovo i Osijek s dva grada: Požegom i Osijekom. Na krunidbenom saboru u Požunu, 14. svibnja 1741., Marija Terezija je obećala obnovu slavonskih županija. Godine 1745. godine obnovljeno je županijsko uređenje Slavonije formiranjem Virovitičke, Požeške i Srijemske županije.

Požeška županija bila je i službeno obnovljena 1745. kada je za požeškog velikog župana bio određen Vladislav Vajaj de Vaya, a svečana instalacija službenika županijske uprave obavljena je 21. studenog 1745. Godine 1785. Josip II. ukida županije i uvodi okružja, a teritorij Požeške županije potpao je pod pečujsko okružje. Okružje je bilo potčinjeno Ugarskom namjesničkom vijeću. Skupština se nije sastajala, već su se sastajala vijeća. Veliki župan, kojeg je birao kralj, bio je podređen kraljevom povjereniku i provodio je kraljeve naredbe. Podžupana je imenovao predsjednik okružja. Nakon smrti Josipa II. 1790. dolazi do obnove županija i njihovog rada prema ustroju iz sredine 18. stoljeća.

Nakon raskidanja državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske. Županijska uprava formalno je prestala Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN 92/1922, od 28. travnja 1922.), koja je provedena 1924. godine. Županija je u prešla u nadležnost Osječke oblasti. Treće, ponovno obnavljanje županije, sada pod nazivom Požeško-slavonska županija događa se nakon uspostave hrvatske države.

Konstituirajuća sjednica održana je 14.travnja 1993.godine a u sastavu novoobnovljene županije bilo je i našičko područje pa je za prvog predsjednika Županijske skupštine izabran Miroslav Čiček iz tog kraja. Prvi župan novoobnovljene županije je bio Anto Bagarić a njegovi zamjenici – za gospodarstvo Vlado Zec a za društvene djelatnosti Marija Bajt.

Među mnogobrojnim gostima na sjednici Županijske skupštine bili su i ministar unutrašnjih poslova Ivan Jarnjak i najstariji zastupnik u Saboru Stjepan Sulimanac.
Nakon Ante Bagarića, dužnost župana su obnašali Zdravko Ronko, Rastislav Navratil, Marijan Aladrović, Alojz Tomašević i i sada, Antonija Jozić.

Pripremila: V.Milković
Foto: Požeški list

Vezano
Vezano
Događaji
Zadnje objave
Fotogalerija
Norijada u Požegi
Kutjevački planinari obišli Karlovačko, Samoborsko i Žumberačko gorje
Krizma u Župi sv.Terezije Avilske Požega
Duhovsko bdjenje mladih u požeškoj Katedrali
Maturanti Gimnazije Požega