Kutjevo se nalazi na 200 do 400 metara, a meterolška postaja Vidim na 270 metara nadmorske visine. Klimatske promjene potrebno je pratiti, pa upozorenja stiže li neki vremenski incident prati i Hrvatska. Bitno je to za svakodnevni život, ali i poljoprivredu. Jedno od posebnih mjesta za to je i jedinstvena meteorološka postaja usred Kutjevačkih vinograda koja je obilježila svoju 20. godišnjicu. Svečanom događaju u ime Grada Požege prisustvovao je gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić te u ime Požeško – slavonske županije zamjenik županice Ferdinand Troha.
Gospodin Vlado Baričević već dvadeset godina svaki dan mjeri sve parametre, od sunčanih sati, oborina do temperature. Da se klima drastično promijenila, jasno se vidi i na jedinstvenoj meteorološkoj postaji, Vidim Kutjevo.
– Kad sam počeo raditi prije dvadeset godina ovdje sam imao snijeg od metar, a danas, cijelu zimu mogao sam doći u japankama ovamo. Globalno zatopljenje je tu”, poručio je.
Postaju koja se smjestila na južnim obroncima Krndije koriste učenici, studenti, ali najviše voćari i vinogradari.
– Znamo po tim mjerenjima točno koje su godine bile najlošije i što će se sve događati u ovoj godini. Motritelj je uvijek na raspolaganju da ga se pita koliko je palo kiše, kolika je vlaga, kolika je zračna vlaga, na kojima se mi odlučujemo hoćemo li ili nećemo ići u prskanje. Ova godina trebala bi biti dobra kao i prošlih pet, ali samo ako bude kiše. To nam hitno treba, oko pedeset litara po kvadratnom metru, to je malo teže sada očekivati, ali mi se nadamo. Ako ne bude sad u sljedećih deset dana kiše, mislim da će biti problem u cvatnji – objašnjava poznati vinogradar Vlado Krauthaker.
Ovaj vinograd nalazi se na 45. paraleli koja je u svijetu poznata kao najpogodnije područje za uzgoj vinove loze. Za što je potrebno što više sunčanih sati. “Sa mjerenjem trajanja sunčanih sati vino dobiva pedigre, svako vino ima svoje ime i prezime vezano uz vrijeme. Što više sunčanih sati to se odražava u kvaliteti vina”, smatra meteorolog Čačić.
Zbog promjene klime vinogradari se okreću i novim sortama. “Sad ukupno imamo 44 sorte, ali tih pet novih je koje su vezane za neprskanje, koje služe za što veću otpornost, i za što manje prskanja u vinogradu”, zaključio je Krauthaker.
Izvor: Požega.hr/Dnevnik.hr