Prije 92.godine, 11.svibnja, u Čaglinu je rođen Zlatko Crnković. Podsjetnik na ovog poznatog hrvatskog književnika, književnog kritičara, prevoditelja i urednika za naš je portal pripremio Stjepan Albert, koji je sa Crnkovićem prije koju godinu napisao knjigu o Čaglinu.
Razmišljajući što da pišem o Zlatku za ovu godišnjicu, sjetih se jednog fascikla (mape) u koji sam slagao sve što mi je Zlatko pisao, što bih našao o Zlatku Crnkoviću u novinama i drugim publikacijama.
Na vrhu novinskih izrezaka, u fasciklu, našao sam i dva Zlatkova pisma. Prvo je napisano 29. 11. 2005. godine, a drugo 17. 4. 2008. godine. Oba pisma su napisana u Zagrebu. Mislim da je godina pisanja prvog pisma ujedno i početak mog razmišljanja kako bi bilo lijepo napisati knjigu o Čaglinu. Izvadak iz teksta prvog pisma:
Dragi Stipa!
Šaljem Ti nešto od „materijala“ o kojem smo telefonski razgovarali. U „Zborniku“ ćeš naći podatke o meni koje možda nisi znao, a u „Knjigositnicama“ pišem o knjigama koje sam preveo ili popratio predgovorom ili pogovorom. Vjerujem da će te posebno zanimati „Utakmica u Velikoj“, koju sam napisao još u ono davno vrijeme kad se NK „Omladinac“ ravnopravno nosio s tadašnjom momčadi iz Velike, koja se danas ravnopravno bori s „Dinamom“ i „Hajdukom“…
Bilo bi zaista lijepo da se danas – sutra nađemo svi skupa Čaglinčani u Požegi Krešo (Buturac), Braco (Vidaković), Joka (Garilović) i Ica (Topalušić) na „neutralnom terenu“ pa da se popričamo o davnašnjim događajima i uzbuđenjima. Mislim da je šteta što nisi pokušao napraviti nogometnu karijeru u „Dinamu“ kad Ti se već pružila prilika. Ja sam i dan – danas zahvalan pokojnom Branku Marenjaku (igraču NK „Omladinca“ Čaglin preko praznika, odnosno kad je bila prilika) koji mi je bio glavna potpora u NK „Omladincu“, a s njim sam igrao i „mali nogomet“ u Zagrebu.
Zlatko je u svakoj prilici isticao svoje Čaglinčane i svoje čaglinsko porijeklo. Hvala mu i ovom prilikom a u drugom pismu nešto posebno za mene!
Dragi Stipa!
Evo, šaljem Ti fotokopiju intervjua koji je nedavno objavio mjesečnik „Identitet“ u Zagrebu. Nadam se da će Te zanimati neke stvari u njemu. Usput Ti šaljem i još nekoliko fotokopija o mojoj malenkosti, jer sam primijetio da Te zanima gotovo sve što se u novinama objavi u vezi sa mnom. Nisam previše tašt, ali mi je drago što se toliko interesiraš za mene i moj rad.
Volio bih da i Ti zasučeš rukave i napišeš historijat NK „Omladinca“ jer imaš o njemu sve potrebne podatke koje si skupio u posljednje vrijeme. Ako to učiniš, ispunit ću i ja svoje obećanje i napisati predgovor za Tvoju knjigu …
Knjiga, “Naša knjiga kako joj je tepao“ izašla je s njegovim predgovorom konačno 2020. pod naslovom Čaglin, Zlatko Crnković Čaglinski i NK „Omladinac do kraja pedesetih godina 20. stoljeća. Obzirom da nisam pronašao preciznu i što točniju Zlatkovu bibliografiju, brojanje sa interneta mi je naporno pa ću navesti dva primjera s dodatkom mojih fotokopija Zlatkovih članaka u novinama i drugim publikacijama.
Bibliografija Zlatka Crnkovića, priredio Robert Francem, prisjetimo se Knjige Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara izdanje Matica hrvatska, Đakovo 2004. godine, dopunjeno mojim spomenutim fotokopijama, ima blizu 800 Zlatkovih raznih napisanih književnih radova. To su članci, prilozi i eseji, zatim predgovori, pogovori, knjige, prijevodi, biblioteke i …
Navodim poznate biblioteke Zlatka Crnkovića: Biblioteka hit, Biblioteka itd, Biblioteka evergrin, Posebna izdanja, Ivan Kušan za mlade, Biblioteka Alfa i omega, Biblioteka Zlatni paun, Biblioteka Vrutak, Hena Com., Euromedia i Biblioteka Zlatko Crnković vam predstavlja.
Bez mojih fotokopiranih Zlatkovih članaka došao sam do broja 744! Impozantno.
Ovom prilikom zahvaljujem Društvu hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP-a) koji su mi poslali, dugo i željno očekivani tekst koji slijedi:
Slavni Huckleberry Finn Marka Twaina sasvim se lijepo udomaćio u hrvatskoj kulturi, da ne kažemo pohrvatio. Ne tako davno bosanskohercegovački i hrvatski pisac Bekim Sejranović posinio ga je u naslovu svoje knjige „Moj sin, Huckleberry Finn“, a još je 1986. legendarni urednik i prevoditelj Zlatko Crnković otišao i dalje, natjeravši buntovnog crnog dječaka s Mississippija koji se nije dao „sivilizirati“ da progovori ni manje ni više nego narječjem Crnkovićeva rodnog sela Čaglina. Riječ je dakako, o njegovu prijevodu slavnoga Twainova romana.
Sam Crnković u svojoj knjizi „Prošla baba s kolačima“ ističe da bi njegov prijevod „Huckleberryja Finna“ drukčije izgledao da nije proveo djetinjstvo u tom slavonskom selu, što ga je bitno obilježilo. Za taj, kako sam reče, nekonvencionalni prijevod ovjenčan je nagradom DHKP-a „Josip Tabak“. To je samo jedno od priznanja koje je primio za svoj urednički i prevoditeljski rad, među kojima se ističe državna nagrada za životno djelo „Iso Velikanović“ 2011. godine.
Društvo Hrvatskih književnih prevodilaca, koje je još 1971. Crnkoviću dodijelilo i godišnju nagradu za zapaženi prijevod „Portnoyeve boljke“ Philipa Rotha, svesrdno podržava inicijativu da se velikom uredniku i prevoditelju, koji se okušao i kao autor, osnuje memorijalni muzej u njegovom rodnom Čaglinu. Upravo je ondje, prema vlastitim riječima, upio štokavski govor, koji mu je pomogao u svladavanju hrvatskog književnog jezika.
A mi dodajemo da njegovih 160 prijevoda i 600 naslova koje je kao urednik lektorirao uvjerljivo svjedoče o tome da je njime ne samo ovladao nego i ušao u sve njegove finese.
Uostalom Crnković, koji je prevodio s čak četiri svjetska jezika (engleskog, ruskog, francuskog i njemačkog) uvijek je tvrdio da je za dobar prijevod najvažnije temeljito poznavanje materinskog jezika.
Imao sam sreću, nadam se da će biti uspješno i za moje nastojanje korisno, što sam u Večernjem listu uočio članak: Brend – Ako si ovu čarobnu riječ ne vežete uz ime, neuspješni ste. Komunicirao sam autora članka poznatog dr. sc. Božu Skoko i poslije nekoliko elektronskih poruka uputio sam mu moju odnosno „našu“ knjigu: Čaglin, Zlatko Crnković Čaglinski i NK „Omladinac“ do kraja pedesetih godina 20. stoljeća.
Podsjećam da je potrebno i bitno kupiti Zlatkovu rodnu kuću u Čaglinu i preuzeti (eventualno otkupiti) kompletan sadržaj Zlatkove radne sobe u Jandrićevoj 27 u Zagrebu. Napore bi trebala učiniti Općina Čaglin, Arhiv Požega i Požeško-slavonska županija.
Nakon spomenutog b r e n d a, ovu čarobnu riječ (korištena riječ Bože Skoke) vezat ćemo uz ime Zlatko Crnković Čaglinski i tako kompletirati dva čaglinska bisera: Sovsko jezero i Zlatko Crnković Čaglinski.
Stjepan Albert Požega, 11. svibnja 2023.
