Portal gradonačelnik.hr objavio je tekst o tome koliko gradovi u Hrvatskoj izdvajaju za poljoprivredu iz kojeg se vidi kako Grad Kutjevo prednjači po više pokazatelja. Evo detalja iz teksta „Kutjevo rekorder izdvajanja za poljoprivredu, Zlatar najviše povećao sredstva za potpore – evo koji su još gradovi u top 10 po najvećim izdvajanjima…”
Naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova u 2020. pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu izdvojio Kutjevo i to kao apsolutni pobjednik u oba središnja segmenta izračuna, po udjelu izdvajanja iz Proračuna, ali i po stanovniku, ‘per capita’. Kutjevo prednjači i po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2020. u odnosu na 2017., a tek mu se u jednoj rubrici analize, u izračunu trenda izdvajanja u 2020. godini prema 2019., na vrhu pridružio Zlatar. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2020. mogu se pohvaliti i Ogulin, Ivanić-Grad, Vrgorac…, a izdvajanjem po stanovniku i Obrovac, Donji Miholjac, Grubišno Polje, Glina… U odnosu na 2019. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Lepoglava, Vrlika, Stari Grad…, u odnosu na 2017., i Zadar, Sinj, Đakovo, Varaždin, Bjelovar…
U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednim dionicima unutar svojih područja.
Kao u puno navrata prije, analiziramo smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije, a navedeni podaci pokazuju kako su za poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne, ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su ipak u najvećem dijelu mali i poneki srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna….
…Mi smo provjerili kako, odnosno kojim konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja.
U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Grad Kutjevo, 192.98 kuna ‘per capita’. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’ kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imali su još samo Obrovac, kao jedini priobalni grad, 145.34 kuna, i Ogulin -107.59 kuna, a među 10 najizdašnijih u rubrici su i: Ivanić-Grad (87.45 kuna), Vrgorac (65.30 kuna), Donji Miholjac (54.45 kuna), Grubišno Polje (50.44 kuna), Glina (50.10 kuna), Ozalj (45.97 kuna) i Zlatar (41.12 kuna). Pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 50-100 kuna, njih 34 između 10 i 50 kuna, a kod 85 su potpore iznosile ispod 10 kuna.
Po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. u vrhu se, rekli smo, opet našao Kutjevo, koji je za taj podupirući element osigurao ravno 2 posto raspoloživih sredstava, u čemu je usamljen, budući da su svi ostali u tu svrhu izdvojili ispod dva posto ukupnog novca. Laureata prati Ogulin s 1.87 posto, zatim Ivanić-Grad, 1.44 posto, Vrgorac, 1.30 posto, a pozicije u Top 10 zauzimaju i Obrovac (1.16 posto), Varaždinske Toplice (1.13 posto), Donji Miholjac (1.06 posto), Glina (0.97 posto), Imotski (0.92 posto) i Sinj (0.80 posto sredstava). Usput, tek sedam gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca.
Listu onih koji su u 2020. povećali u postotku subvencije poljoprivredi u odnosu na 2019. predvodi Grad Zlatar, jedini preko 1.000 posto, odnosno impresivnih 8.779.23 posto rasta proračunskih izdvajanja. Prilično niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Lepoglava (943.86 posto), zatim Vrlika (357.96 posto), Stari Grad (323.64 posto), Kutjevo (229.00 posto), Donji Miholjac (208.08 posto), iza njih su u 10 s najboljim godišnji trendom Daruvar, Oroslavje, Varaždinske Toplice i Obrovac. Dvanaest gradova subvenciju je u tom razdoblju povećalo 100-1.000 posto, njih 20 bilježe od 10 do 100 posto porasta. Negativan trend su ‘prijavila’ 42 grada.
Promatramo li apsolutne brojke i tu je dominantan Kutjevo s izdvojenih 942.915 kuna u 2020. naspram 286.596 kuna u 2019., a za njim onda Obrovac (plus 524.404 kune), Zagreb (+452.258 kuna), a slijede Ivanić-Grad, Ogulin, Donji Miholjac, Velika Gorica, Zlatar, Samobor, Đakovo, Zadar…
Prvak analize, Kutjevo, imao je impozantan milijunski postotni porast subvencija u 2020. prema 2017., preciznije – 5.238.316 posto, iza kojih se visokih 11.621 posto Zadra, najviše plasiranog velikog grada, čini malim, kao i 3724 posto Grubišnog Polja. Tu su u vrhu još i Zlatar (2173.69 posto), Sinj (1279.89 posto), Đakovo (950.37 posto), Varaždin (775.79 posto), Bjelovar (473.54 posto), Ogulin (436.46 posto) i Varaždinske Toplice (360.74 posto trogodišnjeg povećanja izdvajanja). Rast iznad 1.000 posto imalo je 5 gradova, 2 su postigla povećanje između 500 i tisuću posto, 27 od 100 do 500 posto, 11 njih 10-100 posto, pozitivan trend 2017.-2020. evidentirao se u 52 gradu, a ‘minus’ – ipak u 36 hrvatskih gradova.
U apsolutnim brojevima porasta tablicu s trona gleda Grad Zagreb, ispred Ogulina, Kutjeva, Sinja, Ivanić-Grada, Obrovca, Đakova, Donjeg Miholjca, Velika Gorice, Bjelovara…
Kutjevo: Unaprjeđuju proizvodnju Graševine, poljoprivreda im je – ključ napretka
Grad Kutjevo, u Požeško-slavonskoj županiji, trostruki je laureat naših izračuna i usporedbi subvencija u poljoprivredi, najviše je u 2020. na tom polju izdvojio sredstava po tanovniku, 192.98 kuna ‘per capita’, u vrhu je i po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. budući je za taj podupirući element osigurao ravno 2 posto raspoloživih sredstava. Imalo je i impozantan milijunski postotni porast subvencija u 2020. prema 2017., preciznije – 5.238.316 posto, a dominira, isto tako, s izdvojenih 942.915 kuna u 2020. naspram 286.596 kuna u 2019., kaže analiza.
Program poticanja razvoja gospodarstva provodio se u periodu od 2018. – 2020., a tijekom tri godine za tu je namjenu utrošeno 2.851.576,11 kuna. U 2018. utrošeno je oko 350.000 kuna. U 2019. utrošeno je oko 1.200.000 kuna kroz 7 mjera, a poticaje su u 2019. godini koristila 132 korisnika. U 2020. godini u istom je Programu isplaćeno 955.236,14 kuna, a potpore se odnose na sufinanciranje stočarstva i svinjogojstva, sufinanciranje samozapošljavanja otvaranjem opg-a ili obrta te ostalim ulaganjima vezano za poljoprivredu, u 2021. to je bio iznos od 335.100,56 kuna. Taj iznos uključuje i pomoć gospodarstvu uslijed pandemije COVID-19 za koje se izdvojilo 261.250 kuna.
Također, Grad Kutjevo sufinancira projekt ‘Klonska selekcija graševine’, odnosno ‘Unaprjeđenje proizvodnje grožđa i vina Graševine u vinogorjima Kutjevo i Požega – Pleternica’. Cilj projekta je unaprijediti proizvodnju grožđa i vina cv. Graševina kroz nastavak individualne klonske selekcije izdvajanjem novih klonskih kandidata Graševine i evaluaciju vinogradarskog i enološkog potencijala priznatih klonova Graševine u različitim okolinskim i tehnološkim uvjetima za što Grad izdvaja 42.000 kuna u razdoblju od pet godina. Projekt se provodi u suradnji s Požeško-slavonskom županijom i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, ističu iz Grada.
-Drago mi je što smo ovim poticajima u razdoblju od 2018.-2020. velikom broju naših građana pomogli pri unaprjeđenju njihovog posla ili smo ih potaknuli na samozapošljavanja. Mislim da je to nešto čemu moramo težiti svake godine, iako je ova godina po tom pitanju malo lošija. Naime, zbog trenutne situacije u svijetu smo sukladno tome i smanjili poticaje, ali nadam se da ćemo već od iduće moći znatno doprinijeti razvoju našeg gospodarstva, turizma, poljoprivrede i svih ostalih segmenata. Sretan sam što smo se istaknuli baš u području koje je ključ napretka naše zajednice i težit ćemo ovakvim rezultatima i narednih godina- rekao nam je Josip Budimir, gradonačelnik Kutjeva.
Izvor: gradonačelnik.hr
