Na prvi dan proljeća 21. ožujka diljem svijeta se obilježava Svjetski dan šuma, a prigoda je to da se čovječanstvo podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite, te osvijesti važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. One danas pokrivaju nešto više od 30 posto ukupnih kopnenih površina Zemlje, a prostiru se na oko četiri milijarde hektara. Biološki su najraznovrsniji kopneni ekosustavi u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i kukaca.
Šume su „zelene tvornice“
Ovogodišnja tema Svjetskoga dana šuma ima naziv Šume i energija, a nerijetko šume nazivamo „zelenim tvornicama“ jer osim drvne građe, proizvode čisti zrak i tlo, prečistači su vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama. Na taj način sprečavaju eroziju tla i ublažavaju klimatske krajnosti, a ujedno su i prirodne energane. Naime, daju nam drvo kao obnovljiv izvor energije te pružaju svim živim bićima toplinu i zaštitu. Također su stanište brojnim živim bićima kojima daju i hranu. Unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika, neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava šume bez kojih ne može živjeti. Nažalost, i dalje će se nastaviti gubitak šuma zbog klimatskih promjena, a danas su one globalno ugrožene zbog lošeg gospodarenja, poremećenog režima voda, požara, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Nepobitna je činjenica da im stoga treba posvetiti veliku pozornost, a krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Šumska površina u Hrvatskoj se ne smanjuje
Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Treba napomenuti da u Hrvatskoj nema krčenja šuma i bojazni od njihova nestanka. U našoj državi šumama i šumskim zemljištem gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose za razdoblje od deset godina. Bitno je naglasiti da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak i stoga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drvne mase od njenog prirasta. Tako se stalno održava prirodna ravnoteža, a svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne objekte zamijeni se novopošumljenom površinom. Zbog toga se šumska površina u Hrvatskoj ne smanjuje. U našoj zemlji šume i šumsko zemljište zauzimaju 47 posto državne kopnene površine, od čega je 78 posto u državnom vlasništvu, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Ono što posebno treba istaknuti jest to da su naše šume 95 posto prirodne, što nije slučaj u brojnim europskim državama gdje su šume pretvorene u planataže i monokulture. Šumski ekosustavi prošarani su različitim staništima koja čine vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine i travnjaci, što značajno povećava njihovu bioraznolikost. Posebno su važna specifična mikrostaništa na mrtvom drvetu, poput starih stabala, sušaca, trulog drva i ostalog.
Našim prirodnim šumama dive se Europljani
Od istoka do krajnjega juga Hrvatske od vrsta šumskog drveća rastu hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor i druge vrste, koje čine naše šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje zahtijevaju specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. Zajedničko je to da šumarski stručnjaci imaju bogato iskustvo svojih prethodnika u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, a pritom koriste najnovija tehnološka dostignuća. Stoga nije samohvala kada se kaže da se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani i zbog toga što su u tim šumama nastanjene mnoge rijetke biljne i životinjske vrste.
Pripremio: I. T.
Foto: Arhiva